Nažalost, malo je onih kojima je stalo do esperanta, napretka esperanta u Hrvatskoj. Mnogima je do prepirke i svađe kad god netko traži ili čiste račune ili predlaže neke izmjne u načinu rada. To je mentalitet "oholosti", koji je jedan od glavnih grijeha u kršćanstvu, tj. kada nije po mojem, koji sam mjera svih stvari, to je loše. Budući da je Protagora doveo pod upitnik objektivnu istinu koja bi vrijedila za sve, njegova je teorija utirala put relativizmu i skepticizmu. Posebice je etički relativizam donio ne samo zabunu i zbrku u teoriji, nego i zla u konkretnim međuljudskim odnosima.

Pri la sperta prelego oni ne povas speciale aldoni ion,char la prelego estis bonega, sed..Estas mencienda, se ni jam estas en Kroatio, ke nur 4 jarojn post la apero de la unua E-libro en Akademio pri sciencij kaj artoj en Zagrebo, do 1891 estis prezenitaa teksto: Misli o umjetnom svjetskom jeziku, što ga je čitao u svečanoj sjednici tada jugoslavenske akademije 10, Prosinca 1891. "PRAVI ČLAN" DR. T. MARETIĆ, koji je odbio misao, da bi latinski mogao biti rješenjem jezičnih problema, ali je najavio kako bi upravo latinski mogao biti osnovicom za svjetski jezik. Uspoređujući tadašnje razne jezične projekte, utvrđuje kako su latinskome najsličniji “neolatin” i “esperanto”, ali da je neolatin, bolji od esperanta. Međutim zaključuje, da “postoje elementi koji će utjecati na to, koji će između dva jezika biti, to što bi morao biti”.
Valja pripomenuti još, da je Zagrebčan prof. Juraj Bauer izradio prijedlog svjetskog jezika imenom: spelin. Knjiga o tom jeziku izašla je 1888. godine (dakle tek godinu dana nakon esperaanta!), istodobno u Zagrebu i Bruxellesu. Bauer je u početku bio sljedbenikom Sleyerovog projekta svjetskog jezika "volapük", no kasnije pristupa izradbi projekta svojeg svjetskog jezika. Načelo "spelina" bijaše isto kao i Zamenhofova esperanta. Njegov je podhvat doživio određeno priznanje u američkim i engleskim stručnim krugovima.