|
| Glavno predavanje na 63. kongresu IFEF (2011.) |
| Date: 18.09.2012 11:39 |
By: Mato |
Status: Administranto |
|
| Karmo: 0 |
|
| Afiŝoj: 2 |
  |
|
|
GLAVNO PREDAVANJE NA 63. KONGRESU MEĐUNARODNE ŽELJEZNIČARSKE ESPERANTSKE FEDERACIJE (IFEF) U LIBERECU (ČEŠKA)
U sklopu programa stručnih predavanja na 63. kongresu Međunarodne željezničarske esperantske federacije (IFEF) u Liberecu (Češka) od 7. do 14. svibnja 2011. održano je glavno predavanje ispred zemlje domaćina. Predavanje je u dva dijela na osnovi dva članaka prezentirao inženjer Ladislav Kovař. Ti članci dvojice autora, čeških stručnjaka iz dviju konkurentskih tvrtki (prvi nije esperantist a drugi je esperantist) objavljeni su u knjižici pod naslovom „ĈEFA PRELEGO dum 63-a IFK Liberec“. Izvorni naslov prvog članka Josefa Schröttera je „Telefunkciigo de sekurecinstalaĵoj kaj centralizita trajntrafikregado“.
Prvi dio predavanja – članak
DALJINSKO FUNKCIONIRANJE SIGURNOSNIH UREĐAJA
I CENTRALIZIRANO UPRAVLJANJE PROMETOM VLAKOVA
Ing. Josef Schrötter, AŽD Praha s.r.o.
Uvod
U devedesetim godina 20. stoljeća, Europska unija odlučila je izgraditi međunarodne željezničke koridore. Glavni motiv bio je smanjiti vrijeme prijevoza između europskih središta s ciljem da vlakovi budu učinkovitiji u korištenju od širokog kruga ljudi, tako da putnici time smanjuju broj automobila na cestama i glavnim cestama na dugim udaljenostima. Tome programu pridružili su se Čehoslovačka i slijedom nastanka dvaju država – Češka i Slovačka republika. Prvo je bilo potrebno ostvariti modernizaciju tranzitnih koridora i željezničkih kolodvora i stajališta. Modernizacija željezničkih pruga omogućit će protok prometa i vožnju vlakova bez buke.
U Češkoj republici nalaze se četiri tranzitna željeznička koridora. U prvoj polovini devedesetih godina 20. stoljeća započela je modernizacija I. tranzitnog koridora državna granica – Děčin – Prag – Kolín – Pardubice – Česká Třebová – državna granica. Krajem devedesetih godina počela je modernizacija II. tranzitnog koridora Brěclav – Přerov – Ostrava – Nový Bohumín – državna granica. U 2005. godini počela je modernizacija III. i IV. tranzitnih koridora.
Eksploatacija prometa na spomenutim željezničkim prugama obilježena je nejednakim grafičkim voznim redom (miješani promet različitih kategorija brzina). Mjesta i vremena pretjecanja vlakova planirana su u teoretskom grafičkom voznom redu, ali zbog neredovitosti ona se moraju operativno mijenjati. Radi svođenja slijeda neredovitosti u prometu na najmanju mjeru, potrebno je da se ta aktivnost regulira na cijeloj pruzi i s pozbavanjem stanja prometa na širem području.
Na moderniziranim željezničkim prugama uvodi se centralizirano upravljanje prometom vlakova. Iz jednog mjesta upravlja se prometom na pruzi dužoj od 100 kilometara. Promet u tijeku daljnjih 15 godina na mnogim državnim željezničkim prugama u Češkoj republici upravljat će se pomoću centraliziranog upravljanja vlakovima. Operater ima dobar pregled vožnji vlakova pomoću suvremenog sigurnosnog uređaja s daljinskim upravljanjem. U Moravskoj je već sagrađen centar daljinskog upravljanja prometom vlakova u Přerovu, a u Češkoj će se isti izgraditi u Pragu. Na taj način iz oba centra će se daljinski upravljati cijelim područjem Moravske i Češke. Na glavnim željezničkim prugama sada je moguće prometovati brzinom do 160 km/h. Pripremaju se također željezničke pruge za brzine od 200 km/h. Na tim željezničkim prugama već se neće moći naći željezničko-cestovni prijelazi u razini, jer će to biti riješeno cestovnim nadvožnjacima i podvožnjacima.
Kolodvorski sigurnosni uređaji
Za brzine do 200 km/h, kolodvori i raskrsnice moraju biti opremljeni kolodvorskim sigurnosnim uređajima sljedećih kvaliteta:
- kolodvorski sigurnosni uređaj treće kategorije u smislu norme TNŽ 34 2620 (tehnička norma za željeznicu)
- svi zahtjevi funkcija realiziraju se prema važećoj normi TNŽ 34 2620 za brzine iznad 120 km/h
- sposobnost zajedničkog rada sa sustavom ETCS (Europski sustav automatskog upravljanja vlakovima).
U postojećim upravljačkim centrima potrebno je povećati dužinu približavanja dijelovima pruga prije glavnih signala (ulaznih, izlaznih i kolodvorskih sigurnosnih signala). Dužina tih dijelova pruga ovisi o dopuštenoj brzini u toj sekciji i može biti do 5000 metara, u slučaju da se na cijeloj sekciji dopuštaju brzine do 200 km/h. Naznačeno produženje tih sekcija potrebno je da bi se jamčilo sigurnu vožnju vlakova osigurano pomoću sustava ETCS u slučaju poništenja neprovoženog itinerera.
Iz postojećih upravljačkih centara se obavlja (odnosno imaju pretpostavke za ispunjavanje naznačenih uvjeta) samo elektronički upravljački centri tipa ESA 11 s relejima i elektroničkim sučeljem. Potrebno je da se naznačeni uvjeti ispune i u razvojnim kriterijima upravljačkih centara i na glavnim prugama. Upravljački centri tipa SZZ-ETB i RZZ AŽD 71 ne ispunjavaju gore naznačene uvjete.
Bloksustavi TZZ
Na I. tranzitnom koridoru je sagrađena centrala obosmjernog relejnog automatskog bloksustava AB3-88 i rekonstruiran upravljački sustav AB3-74. Njegova oprema je koncentrirana u kolodvorima. Na II. tranzitnom koridoru sagrađena je potpuno elektronički usmjeravani obosmjerni automatski bloksustav tipa ABE-1, a također su isti sagrađeni na III. i IV. tranzitnom koridoru.
Rukovanje sigurnosnim uređajima na duge udaljenosti
1. Tranzitni koridori
1.1. Upravljački centar – prva sekcija
Funkcioniranje sigurnosnih uređaja na duge udaljenosti pušteno je u rad na II. tranzitnom koridoru na pruzi Přerov – Břeclav u dužini od 100 km. Promet na toj sekciji pruge se upravlja iz centra upavljanja I en Přerovu, čija soba za daljinsko upravljanje ima radna mjesta za dežurne operatere za vođenje i sekcije i operatere za promet. Njihov broj u dežurstvu može varirati ovisno o intenzitetu prometa. Operateri za vođenje i sekcije vode promet u određenom dijelu područja upravljanja i na duge udaljenosti rukuju sigurnosnim uređajima. Upravljanje na području željezničke pruge Přerov – Břeclav se u punom obuhvatu obavlja od dva voditelja i tri sekcijska operatera. Operater voditelj 1 (Přerov – Staré Město) i operater voditelj 2 (Nedakonice – Břeclav) vode tranzitni promet, svaki u svojoj zoni vođenja.
Sekcijski operateri prvenstveno su određeni za vođenje intenzivnog lokalnog prometa u željezničkim kolodvorima Hulín, Otrokovice, Staré Město u Uherského Hradiště i Hodonín (pruge koje se razdvajaju, industrijski kolosijeci, ranžiranje vlakova), ali ipak mogu voditi promet i za sve druga službena mjesta na teriroriju upravljanja.
Radna mjesta operatera za vođenje i sekcija sastoje se kompjutera s memorijom itinerera sigurnosnih uređaja i kontrolnog kompjutera s grafičkom tehnologijom. Veze prometa na željezničkim prugama, željeznička telefonska mreža, pružni radiofonijski sustav i lokalni radiofonijski telekomunikacijski sustav integrirani su u zajednični poslužni terminal.
Dežurna mjesta prometnih operatera sadrže kontrolni kompjuter s grafičkom tehnologijom, sustave kamera i sustav informiranja putnika (INISS). Sustav INISS crpi tok podataka o vožnji vlakova iz kontrolnog kompjutera s grafičkom tehnologijom. Objava informacija u 15 kolodvora i 8 stajališta odvijaju se ovisno o prometovanju vlakova. Funkcioniranje je automatizirano. U posebnoj sobi za dežurstva postoji mjesto za operatera sigurnosnih uređaja i operatera za eksploataciju. Mjesto za operatera za eksploataciju postaje zauzeto mjesto za sjedenje kod aktivnosti druge sobe za dežurstva CTR II. Dežurno mjesto operatera željezničkih uređaja je ekipirano radnim mjestom za održavanje sigurnosnih uređaja, za rukovanje posebnim funkcijama sigurnosnih uređaja i za registraciju smetnji u informacijama. Na drugom poslužnom terminalu smješteno je zajedničko pokazivanje smjetnji električnog grijanja skretnica, objava znakova o smetnjama osvjetljenja kolodvora i stajališta i eventualne naredbe elektroničkog sigurnosnog signaliziranja u objektima, pokazivanje elektroničke signalizacije požara, i pristup sustavu od upravljanja kontaktnom mrežom. U četiri velika kolodvora na željezničkoj pruzi Přerov – Břeclav postoji dežurna prostorija spremna za službu prometnika vlakova. Ostali kolodvori su u pogledu prometa vlakova bez osoblja, a u slučaju velike potrebe dolazi za službu spreman prometnik vlakova.
1.2. Upravljački centar – druga sekcija
Krajem svibnja 2009. Centar upravljanja Přerov proširio je svoje aktivnosti kontrole na više od 74 km željezničkih pruga. Ukupno je šest zaposlenika u prometu (4 operatera za eksploataciju i 2 operatera) koji upravljaju željezničkim prometom na pruzi u dijelu Přerov – polanka nad Odrou, a koji obuhvaća devet željezničkih kolodvora. Sada se priprema uvesti centar upravljanja za posluživanje prometa izravno prema Ostravi.
Za upravljačke centre I i II u tekstu predavanja predstavljeni su podaci o broju kolodvora kojima se upravlja i boju stajališta, dužina sekcija pruga kojima se upravlja, broj povezanih skretnica kojima na upravlja daljinski sigurnosnim uređajima, broj glavnih signala, signala za manevru i signala na pojedinim dijelovima službenih mjesta, broj sigurnosnih uređaja za prijelaze u kolodvorima i stajalištima, uštede u radnicima koji dežuraju nakon modernizacije, broj novih zaposlenika u upravljačkim centrima i učinak uštede osoblja.
1.3. Ostali tranzitni željeznički koridori
Na IV. tranzitnom koridoru Prag – Veselí nad Lužnicí – Horní Dvořiště/České Velenice bit će instaliran sigurnosni uređaj za rukovanje na duge udaljenosti iz upravljačkog centra smještenog u kolodvoru Prag-Uhříněves, i poslije gradnja CTR-a e Pragu.
Smještanje rukovanja sigurnosnim uređajem na duge udaljenosti na V. tranzitnom koridoru nalazi se privremeno u željezničkom kolodvoru Plzeň. Nakon modernizacije cijelog koridora premjestit će se sustav u Prag. U Pragu može biti CTR za cijeli teritorij Češke.
2. Regionalne pruge
2.1. Uvod
Regionalna pruga je termin za označiti imenom manje važnu kategoriju. Regionalna pruga je pruga od regionalnog ili lokalnog značaja, koja služi za javni željeznički promet i ona je uvedena u svedržavne i regionalne pruge. Taj termin u Češkom pravnom skupu normi se pojavio zajedno s Zakonom o pruzi broj 266/1994 zbornika o propisima. Prema tehničkom i pravnom stajalištu za regionalne pruge postavljaju se isti zahtjevi kao za svedržavne pruge.
Ako pogledamo osnovne podatke o željezničkoj mreži u Češkoj republici, možemo naći, da jednokolosiječne pruge su duge 7.641 km, a unutar čega na regionalne pruge otpada 3.157 km. Na prugama koje se upravljaju prema propisu D 2, željeznički kolodvori imaju dežurne lokalne prometnike vlakova. Na prugama gdje se upravlja prema propisu D 3 (pojednostavnjena eksploatacija) prometom upravlja pružni prometnik vlakova iz dotičnog upravljačkog mjesta. Prometnu službu u pojedinim mjestima za utovar i istovar tereta i ostalim službenim mjestima na pruzi s pojednostavnjenom eksploatacijom obavlja vlakopratno osoblje. Za sigurnost prometa punu odgovornost snosi dotično službeno osoblje.
2.2. Prva racionalna izgradnja – Plzeň – Žatec
Prva građevina ovakvog karaktera postao je centar daljinskog upravljanja sigurnosnim uređajima Plzeň – Žatec. On je prva racionalna građevina, realizirana na nekoridorskim prugama. Cilj tog uređaja bio je da se koristi suvremena tehnika, koja uspješno rezultira u smanjenju broja prometnih zaposlenika, i tako smanjuje izravne i neizravne troškove eksploatacije, što u konačnom pridonosi poboljšanju iskorištavanja željezničkih pruga te kategorije. U sklopu ostvarenja izgradnje osuvremenjena je sigurnosna i telekomunikacijska oprema na 103 km dugom dijelu pruge Plzeň seř. nádr. (ranžirni kolodvor) – Žatec západ.
Centar upravljanja za cijelu prugu smješten je u željezničkom kolodvoru Blatno u Jesenice (pruga 160). Iz toga centra, pomoću sustava daljinskog upravljanja, koji je kontrolni sustav upravljačkog centra ESA 11. Aktualno prometno stanje se predstavlja prema načelima jedinstvenog radnog mjesta za posluživanje na monitorima u prostoriji za dežurstva, i pojedine naredbe daju se pomoću miša i tipkovnice. Centar upravljanja Blatno u Jesenice opremljen je i sustavom nadgradnje grafičke tehnologije koji pokazuje planirani i ostvareni teoretski grafikon voznog reda, i ispunjava automatski propisanu prometnu dokumentaciju (elektronička registracija prometa vlakova). Osim udvostručenog poslužnog radnog mjesta u željezničkom kolodvoru Blatno u Jesenice je u željezničkim kolodvorima Kaznějov i Podbořany izgrađeni su zamjenski upravljački centri s jednostavnim uređenjem. Ti zamjenski upravljački centri u tim kolodvorima koriste se za upravljanje šireg lokalnog prometa i za pomoćno posluživanje susjednih kolodvora u slučaju smetnji na prometnim putovima. U drugim stanicama postavljeni su centri za pomoćno upravljanje skretnicama i signalima.
2.3. Daljnje regionalne pruge
U sklopu drugih regionalnih pruga obuhvaćene su pruge Horní Cerekov – Tábor, Bakov nad Jizerou – Česká Lípa i Zdice – Protivín. Cilj je bio da se i na tim prugama poboljša upravljanje prometom, a također i održavanje i uklanjanje mogućih smetnji. Ovdje je dijagnostika na duge udaljenosti koja omogućuje intervencije za odstupanja od postavljenih parametara i sprječavanje situacija sa smetnjama, a kada je bilo potrebno i činiti dodatna prometna rješenja u cilju uklanjanja uzroka ograničenja u protočnosti prometa. Kao i u slučaju pruge Plzeň – Žatec, i za ove tri pruge su predstavljeni podaci o broju službenih mjesta (kolodvora i stajališta) kojima se upravlja, kao i njihovoj dužini, brzinama na dotičnim mjestima prugama, broju skretnica povezanih u sustav sigurnosnih uređaja za posluživanje na duge udaljenosti, broju skretnica opremljenih električnim grijačima tračnica, te o broju osuvremenjenih pružnih prijelaza i novoosiguranih pružnih prijelaza.
3. Zaključno
Završeni su centri za upravljanje željezničkim prometom na četiri regionalne pruge. U pojedinim regijama moguće je poslije toga izgradnja daljnjih centara upravljanja na spojnim prugama i regulirati tako promet u datom području iz jednog centra.
Na svedržavnim prugama grade se u prvom redu centri upravljanja sekcijama na tranzitnim željezničkim koridorima. Promet u Češkoj republici mogao bi postati na tim prugama u budućnosti upravljan iz dva centra: za Moravsku iz Přerova i za Češku iz Praga.
Svi prethodni podaci za centre upravljanja I i II, svedržavne i regionalne pruge sažeti su zbirno (broj službenih mjesta kojima se upravlja, dužina pruga, broj skretnica povezan s odgovarajućim sustavom, broj skrenica s električnim grijačima, broj signala prema vrstama, broj osuvremenjenih i novoosiguranih pružnih prijelaza u i izvan stanica i ušteda osoblja).
Preveo s češkog na esperanto Jindřich Tomíšek – preveo s esperanta dr. sc. Zlatko Hinšt
Post edited by: Mato, at: 18.09.2012 11:41 |
|
Skribi rajtas nur registritaj uzantoj. |
|
|
