“Klimatske promjene mogu povećati naše strahove o budućnosti ili potaknuti depresiju”, kaže Weilbacher, dajući sljedeći primjer: “Kada vas vrućina izloži stresu ili se ne možete nositi s ekstremnim događajem, kao što je poplava u dolini Ar. “
Međutim, klimatske promjene mogu se manifestirati i kao solastalgija – psihički stres uzrokovan promjenom u poznatom životnom okruženju, dodaje stručnjak citira njemačko izdanje.
Više: Rekordna hladnoća u Kini (VIDEO)
Posljedice klimatskih promjena
Vidljiva je povezanost klimatskih promjena s nekim bolestima – od povećanog rizika od raka kože zbog prejakog sunca; kroz određene tropske bolesti, posebice infekcije koje prije nisu bile tako česte prenošene životinjskim vrstama; na razne bolesti – želuca, crijeva, probleme s metabolizmom, srcem, krvotokom i dišnim putevima.
“Sve vrste – i životinje i biljke – žele očuvati vlastitu vrstu. Kada su, primjerice, breze izložene toplinskom stresu i ‘vjeruju’ da moraju očuvati svoju vrstu, ispuštaju više peludi,” kaže Karl-Christian Bergmann za ARD . Voditelj njemačke službe za informacije o peludu također ističe da, osim toplinskog stresa, mnoge biljke imaju i duže razdoblje cvatnje. Osim toga, nove vrste kao što je ambrozija također su kolonizirale naše krajeve. To je tipičan primjer biljke koja proizvodi posebno velike količine vrlo iritantnog polena. Osim toga, cvjeta i krajem godine te tako produžuje sezonu peludi.
Klimatske promjene poseban su izazov za srce i cirkulaciju. Toplinska iscrpljenost, oscilacije krvnog tlaka, sunčanica – takvi su simptomi sve češći. Iako istraživanje još nije dovršeno, porast je trenutno vjerojatno između 6 i 10 posto, kaže kardiolog David Leistner iz Frankfurtske sveučilišne bolnice. I dodaje: “Vidimo promjenu u klasičnom profilu rizika naših pacijenata. Prije 12 godina sve je još bilo relativno jednostavno. Ako je pacijent imao prekomjernu tjelesnu težinu i visok krvni tlak ili dijabetes, svrstavali su ga u visokorizične.” Danas, drugi čimbenici rizika uključuju ekstremne temperature, promjene vremena i tlaka zraka.”
Više: Koja jedina država na svijetu nema svoju nogometnu reprezentaciju?
Toplinski stres dovodi do veće smrtnosti
Drugi faktor rizika je zagađenje zraka, dodaje Thomas Meinerz iz Njemačke zaklade za srce. Zbog sunčevog zračenja, vrućine i suše stvara se više čestica prašine. “Ako kroz dišne putove dospiju u plućne alveole, a zatim u krvne žile, to može dovesti do arterioskleroze, srčanog ili moždanog udara.” Prema Meinertzu, postoji i povećan rizik od dehidracije organizma zbog pojačanog znojenja. To može promijeniti sposobnost krvi da teče i zgrušava se. A danas čak znamo da povećani toplinski stres dovodi do povećane smrtnosti – što je statistički dokazano.
Zbog toga klimatske promjene utječu na kliničku sliku s kojom se moraju nositi zdravstveni djelatnici. To također dovodi do povećane potrebe da budemo svjesni nove zdravstvene situacije. Posljedica toga su trenutno promjene u načinu rada i organizaciji liječničke prakse te razvoj novih znanstvenih koncepata. Sve se više shvaća da je zaštita klime uvijek i zaštita zdravlja ljudi.
Više: 200 zemalja s povijesnim dogovorom o odbacivanju fosilnih goriva, ali nije sve ružičasto
Izvor: Deutsche Welle
Duda priznao: Nuklearna energija je budućnost Poljske
Kristalina Georgieva: Cijena emisije ugljika mora rasti
