Prelazak s loše prehrane na zdravu oko 40. godine života može produžiti nečiji život i do desetljeća, pokazalo je istraživanje koje citira “Insider”.
Objavljeno je u ponedjeljak u časopisu Nature Food i temelji se na modelu koji se koristi za procjenu kako promjene načina života mogu utjecati na očekivani životni vijek.
Podaci o 467.354 sudionika korišteni su iz UK Biobank, velike biomedicinske baze podataka i istraživačkog izvora koji sadrži genetske i zdravstvene podatke o 500.000 sudionika u UK.
dr. Svetoslav Kurtev: Aritmija dovodi do moždanog udara
Rezultati istraživanja pokazuju da 40-godišnjaci koji svoju nezdravu prehranu zamijene onom povezanom s dugovječnošću mogu živjeti i do deset godina duže.
Naime, žene mogu živjeti do 10 godina i 8 mjeseci duže, a muškarci – 10 godina i 4 mjeseca duže. Za one koji ipak imaju primjereniju prehranu i prijeđu na prehranu dugovječnosti, očekivani životni vijek produljuje se za oko 3 godine.
Naime, ženama u dobi od 40 godina očekivani životni vijek produžio se za 3 godine i jedan mjesec, a muškarcima za 3 godine i 4 mjeseca. Iste promjene u prehrani učinjene u dobi od 70 godina mogu produžiti životni vijek do pet godina, također pokazuje studija.
“Što se brže uvedu te promjene u prehrani, to se više produžuje životni vijek.
Međutim, čak i ako su promjene napravljene u dobi od 70 godina, očekivani životni vijek produžio se za otprilike polovicu u odnosu na 40-godišnjake”, napisali su autori studije.
Top 5 najpodcijenjenijih znakova visokog krvnog tlaka
Cjelovite žitarice, orašasti plodovi i voće
Istraživači sa Sveučilišta u Bergenu u Norveškoj i Sveučilišta u Glasgowu u Škotskoj otkrili su da cjelovite žitarice, orašasti plodovi i voće imaju najveći pozitivan utjecaj na životni vijek. Oni koji su najviše povezani sa smrtnošću bili su zaslađeni šećerom i prerađeno meso, prema studiji.
Prehrana povezana s dugovječnošću sastoji se od visokog unosa mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća, orašastih plodova i mahunarki te umjerenog unosa cjelovitih žitarica, voća, ribe i bijelog mesa, rekli su istraživači. Također uključuje relativno nizak unos jaja, crvenog mesa i pića zaslađenih šećerom, kao i nizak unos rafiniranih žitarica i prerađenog mesa.
Ova je dijeta slična mediteranskoj prehrani, koja se smatra jednim od najzdravijih načina prehrane i naglašava cjelovite žitarice, nemasne bjelančevine, voće, povrće i zdrave masnoće uz ograničenje prerađene, slatke i pržene hrane.
dr. Svetoslav Kurtev: Aritmija dovodi do moždanog udara
Ali autori kažu da njihova studija pokazuje korelaciju, a ne uzročno-posljedičnu vezu, između zdrave prehrane i duljeg životnog vijeka.
Međutim, prilagodili su svoj dizajn istraživanja kako bi spriječili čimbenike kao što su pušenje i socioekonomski status da utječu na rezultate. Također nisu uzeli u obzir mogućnost da se prehrana s vremenom može promijeniti.
Profesor Gunther Künhle, istraživač prehrane na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji koji nije bio uključen u studiju, rekao je za Business Insider: “Otkrića su u skladu s nekim dokazima o vrstama prehrane koje dovode do duljeg, zdravijeg života ljudi.
Iako je tehnički moguće da 40-godišnjak prijeđe s desetljeća nezdrave prehrane na desetljeća razumne, uravnotežene prehrane, to može biti teško postići. Ovaj rad pruža dodatne dokaze o važnosti zdrave i uravnotežene prehrane u svakom životnom razdoblju.”