Pokazalo se da je učinak drijemanja na zdravlje mozga značajniji nego što smo očekivali. Utvrđeno je da drijemanje tijekom dana može održati volumen mozga i spriječiti njegovo smanjivanje, što se prirodno događa s godinama.
Postoje znanstveni dokazi da drijemanje može imati blagotvoran učinak na mentalno zdravlje. Mogu biti od pomoći jer smanjuju umor i podižu raspoloženje. Također se smatra da drijemanje može poboljšati neke kognitivne vještine, poput pamćenja i reakcija. No, ne biste trebali predugo drijemati – znanstvenici preporučuju da drijemanje bude kraće od 30 minuta.
Međutim, postoji još jedna poveznica između drijemanja i mozga, otkrili su znanstvenici. Analizom podataka utvrđena je uzročno-posljedična veza između drijemanja i većeg volumena mozga. Veći volumen mozga je značajan jer je dobar pokazatelj dobrog zdravlja mozga i smanjenog rizika od demencije i drugih bolesti mozga.
Analiziran je DNK volontera kako bi se utvrdilo jesu li predisponirani za redovita drijemanja. Iskoristili su 97 dijelova DNK koji se mogu povezati s kroničnim drijemenjem. Utvrđeno je da je ukupni volumen mozga ovih ljudi bio veći nego kod drugih, a razlika je bila značajna – budući da se mozak smanjuje s godinama, mozgovi napera bili su “mlađi” više od 6 godina.
Nije poznat točan razlog zašto dnevno drijemanje na takav način utječe na mozak i štiti ga od degeneracije koja dolazi s godinama. Jedna je teorija da drijemanje nadoknađuje loš ili kratak san.
Studija je razriješila mit da drijemanje može poboljšati kognitivne funkcije. Nije pronađena poveznica između genetske predispozicije za redovito drijemanje i poboljšanja kognitivnih vještina.
Zbog mnogih čimbenika koji utiču na dobro funkcioniranje mozga i neurodegenerativne bolesti, znanstvenici su upotrijebili metodu za isključivanje mnogih od njih. Tehnika nazvana Mendelejevljeva randomizacija korištena je kako bi se isključio ili smanjio utjecaj čimbenika kao što su pušenje i tjelesna aktivnost. U kombinaciji s DNA filtriranjem dobivaju se najobjektivniji mogući podaci.
Za pravilno drijemanje preporučuje se između 15 i 30 minuta. Sve iznad toga može dovesti do dodatnog umora, vrtoglavice, zbunjenosti i smanjenih kognitivnih sposobnosti kao rezultat ovih učinaka.
Reference:
Sveučilišna škola London. (2023., 20. lipnja) Redovito drijemanje povezano s većim volumenom mozga. Preuzeto 22. lipnja 2023. s https://medicalxpress.com/news/2023-06-regular-napping-linked-larger-brain.html
Garfield, V. (2023., 20. lipnja) Postoji li povezanost između dnevnog drijemanja, kognitivnih funkcija i volumena mozga? Mendelska studija randomizacije u UK Biobank. Preuzeto 22. lipnja 2023. s https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S235272182300089X?via%3Dihub
