Znanstvenici ispituju povezanost određenih bioloških pokazatelja u tijelu s razvojem depresivnog poremećaja kod bolesnika. Ispituju se razine šećera i lipida u krvi, kao i hormoni štitnjače i kako oni mogu utjecati na depresivna stanja, rizik od suicidalnih misli te moguće terapije i tretmani za ova stanja.
Veliki depresivni poremećaj razlikuje se od stanja depresije koje se može pojaviti kod bilo koga u određeno vrijeme. Osjećaj tuge, gubitak koncentracije i nedostatak energije u poremećaju ostaju dulje vrijeme i mogu dovesti do ozbiljnih psihičkih i fizičkih promjena, ali i problema u svakodnevnom životu. Depresivni poremećaj ne prolazi bez potrebne pomoći, bilo lijekova i/ili terapije.
Pojava depresivnog raspoloženja može biti potaknuta mnogim okolnim čimbenicima. Nečije okolnosti mogu ozbiljno utjecati na vjerojatnost da će biti depresivan, ali predispozicije mogu biti unutarnje – skrivene u genetici. Ali pronađeni su i drugi unutarnji čimbenici za koje se čini da nemaju utjecaja na mentalno stanje.
Navedeno djelo objavljeno je u Bosanski časopis za temeljne medicinske nauke. Proučava hormone štitnjače, razinu glukoze i lipida u krvi te odnos tih čimbenika s depresivnim raspoloženjem. Nalazi su bili pokazatelji važnosti ovih čimbenika. Utvrđeno je da slučajevi s nekim oblikom depresivnog poremećaja imaju abnormalne razine hormona štitnjače u tijelu. Razine hormona štitnjače također su povezane sa suicidalnim mislima.
Slična je veza između metaboličkih čimbenika kao što su razina glukoze ili lipida u krvi i depresivnog poremećaja. Anksioznost također utječe na depresiju – utvrđeno je da slučajevi u kojima se dijagnosticira depresivni poremećaj često imaju simptome anksioznosti i imaju tendenciju suicida.
Ovaj znanstveni rad pokazuje da depresivni poremećaj može biti izražen u samom organizmu. Ove informacije mogu se koristiti u kliničkoj praksi praćenjem razine hormona štitnjače, šećera u krvi i lipida u krvi. Identificiranje ovih biomarkera depresije može pomoći liječnicima da osmisle odgovarajući tretman za svaki pojedinačni slučaj na temelju njegovih pokazatelja.
Reference:
Udruženje temeljnih medicinskih nauka FBIH. (2023., 19. lipnja) Studija povezuje hormone, šećer u krvi, lipide u krvi i BMI s ozbiljnošću velikog depresivnog poremećaja i rizikom od samoubojstva. Preuzeto 20. lipnja 2023. s https://medicalxpress.com/news/2023-06-links-hormones-blood-sugar-lipids.html
Liu, W. (2022., 29. lipnja) Povezanost između glukoze u krvi natašte i hormona koji stimuliraju štitnjaču i suicidalne sklonosti i težine bolesti u bolesnika s velikim depresivnim poremećajem. Preuzeto 20. lipnja 2023. s https://doi.org/10.17305/bjbms.2021.6754
