Kava je jedno od najstarijih pića na svijetu. Njegova domovina je Etiopija, čiji su stanovnici prvi primijetili njegovo okrepljujuće djelovanje.
Širenje izvan Afrike počelo je na istoku, kada su sljedbenici islama odbili piti alkohol i prešli na kavu kao zamjenu.
Petar I donio je kavu u Rusiju; piće je prvo postalo popularno među višom klasom, a tek sredinom 19. stoljeća počelo se piti u cijeloj zemlji.
Kava bi trebala biti u prehrani modernog čovjeka…
Za korisnost
Kava sadrži više od 70 biološki aktivnih komponenti: kofein, vitamine B skupine, kalcij, fosfor, magnezij i, što je najvažnije, antioksidanse. Pripisuje im se širok spektar djelovanja na organizam: protuupalno, antibakterijsko, antitoksično.
Za vedrinu
Kofein stimulira živčani sustav, što dovodi do povećane pažnje, pamćenja, aktivnosti i ublažava umor. Kava popravlja raspoloženje i daje tijelu energiju za borbu protiv depresije.
Za dug život
Redovita konzumacija napitka poboljšava elastičnost krvnih žila, smanjuje rizik od srčanog, moždanog udara i upalnih procesa; s hipotenzijom, povećava krvni tlak.
Za dobro zdravlje
Kava smanjuje rizik od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Smanjuje rizik od ciroze jetre i stvaranja žučnih kamenaca. Smanjuje osjetljivost na inzulin i, kao rezultat toga, sprječava razvoj dijabetesa, ublažava glavobolju.
Za mršavljenje
Kava pospješuje razgradnju masnoća, a taj je učinak posebno vidljiv kod onih koji su nedavno počeli piti napitak. Lipidni spojevi koje kava razgrađuje pretvaraju se u slobodne masne kiseline koje tijelo koristi za energiju.
Koliko popiti dnevno
Kako bi se očuvala korisna svojstva kave, postoje granice koje određuju liječnici. Prosječni dnevni unos kofeina ne bi trebao prelaziti 400 mg.
Na primjer, porcija cappuccina od 300 ml sadrži 100 mg kofeina; u 1 žličici topljivog – 60 mg; u 100 ml espressa – 200 mg.
Ukupno se dnevno dobiju 3-4 šalice kave zapremine cca 150 ml.
