Postoje u ljudskom tijelu tri glavne vrste mišićnog tkiva – koštunjavo, izdašno i glatko. Svaka vrsta mišićnog tkiva ima jedinstvene stanične komponente, fiziologiju, specifične funkcije i patologiju. Skeletni mišići uglavnom kontroliraju pokrete i držanje tijela. Srčani mišić (miokard) čini srce, koje održava cirkulaciju krvi u ljudskom tijelu. Glatki mišići prisutni su u gastrointestinalnom, reproduktivnom, mokraćnom, krvožilnom i dišnom sustavu.
Skeletni mišići čine oko 40% ukupne tjelesne težine osobe. Njihov sastav uključuje mnoga pojedinačna vlakna, zajedno uvijena u mišićno vreteno. To skeletnim mišićima daje prugasti izgled. Mišićno vlakno sastoji se prvenstveno od aktinskih i miozinskih vlakana prekrivenih staničnom membranom (sarkolemom). Ta su vlakna funkcionalne jedinice mišića koje dovode do kontrakcije i opuštanja. Tamo je dvije glavne klasifikacije skeletnih mišića – tip I (sporo oksidativni) i tip II (brzo skraćivanje). Velika raznolikost u građi skeletnih mišića dovodi do varijacija u brzini i trajanju kontrakcija u različitim mišićnim skupinama, ovisno o njihovoj specifičnoj funkciji.
Srčani mišić ili miokard kontrahira se nehotice (nesvjesno) jer njime automatski upravlja živčani sustav. Miokard je poprečno-prugasti mišić koji čini šupljine srca. Srčani mišić se sastoji od pojedinačnih kardiomiocita, koji su po strukturi slični skeletnim mišićima. Svaki kardiomiocit sadrži citoskelet i kontraktilni elementi, a svi su povezani interkaliranim diskovima (malim ligamentima koji povezuju kardiomiocite). To su čvrsto prianjajući kompleksi koji omogućuju stanicama srčanog mišića da prime brz električni prijenos i kontrahiraju se kao jedinica. Srčani mišić također sadrži specijalizirane stanice srčanog stimulatora. Ove stanice omogućuju depolarizaciju srčanog tkiva bez unutarnjih podražaja.
Glatke mišićne stanice također se sastoje od aktinskih i miozinskih vlakana, ali su raspoređenih u listove, a ne vretena, što ovoj vrsti mišića daje gladak izgled. Te su stanice prisutne u stijenkama mnogih organa kao što su pluća, gastrointestinalni trakt, reproduktivni organi, krvne žile pa čak i u koži.
Bilo da su skeletni, srčani ili glatki, mišići u ljudskom tijelu funkcioniraju za vježbanje snaga i pokret. Skeletni mišići podupiru kosti kako bi održali držanje, kao i kontrolirali svojevoljno (svjesno) kretanje tijela u prostoru. Skeletni mišići također doprinose metabolizmu i skladištenju energije. Srčani mišić pokreće krv i osigurava odgovarajuću oksigenaciju i prehranu svake stanice koja čini ljudsko tijelo. Glatki mišići nalaze se u cijelom tijelu i koriste kontraktilnu silu za pokretanje različitih sadržaja kroz lumen višestrukih organskih sustava u kojima sudjeluju.
Miopatije su heterogena skupina bolesti koje uglavnom zahvaćaju strukturu, metabolizam ili funkciju skeletnih mišića. Miopatije se obično javljaju s slabost mišića, što ometa svakodnevne aktivnosti. Bol u mišićima (mijalgija) također je čest nalaz, a neke su miopatije povezane s rabdomiolizom.
Miopatije se obično javljaju kao posljedica kršenje u cjelovitosti mišićnog tkiva i metaboličkoj stabilnosti, što može biti uzrokovano nasljednim genetskim bolestima ili metaboličkim poremećajima; određeni lijekovi i toksini; bakterijske ili virusne infekcije; upala; kao i neravnoteža elektrolita i hormonalni poremećaji.
Reference:
1. Frontera WR, Ochala J. Skeletni mišići: kratki pregled strukture i funkcije
2. Roth GM, Bader DM, Pfaltzgraff ER. Izolacija i fiziološka analiza kardiomiocita miša
3. Nacionalni centar za biotehnološke informacije (NCBI). Hassan Nagy; Karthika Durga Veerapaneni. miopatija
