Aspartam, jedan od najrasprostranjenijih umjetnih zaslađivača u svijetu, mogući je kancerogen, kako bi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trebala objaviti sljedećeg mjeseca, prema jučerašnjem izvješću Reutersa.
Očekivano, “zvono” WHO-a izazvalo je opći val zabrinutosti jer su umjetni zaslađivači poput aspartama sada ušli u naše živote u pokušaju smanjenja konzumacije šećera, još jednog velikog neprijatelja zdravlja.
Aspartam je najrašireniji niskokalorični zaslađivač. Daje 4 kcal/g, odnosno isto koliko i šećer, ali je 160-200 puta slađi od njega, pa se koristi u znatno manjoj količini, pružajući istu slatkoću uz minimalno kalorija.
Aspartam, koji se koristi u proizvodima od dijetalnih gaziranih pića do žvakaćih guma bez šećera i pića, bit će u srpnju prvi put naveden kao “vjerojatni ljudski kancerogen” od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), istraživačkog odjela WHO-a o raku, rekli su izvori na koje se poziva agencija Reuters.
Mnogo prigovora
„Aspartam i stevija dva su najklasičnija sladila koja su ušla u naše živote. Oni služe i pitanju regulacije dijabetesa, ali i pomažu ljudima koji žele izbjeći šećer. Osobito je aspartam jedan od najbolje proučenih zaslađivača“, kaže Haris Dimosthenopoulos, nutricionist-biolog, tajnik Grupe za proučavanje dijabetesa i prehrane.
“Postoji velika reakcija znanstvenih tijela u vezi s načinom na koji su podaci analizirani i vrstom studija koje su korištene”, naglašava gospodin Dimosthenopoulos u vezi s kontroverznim vijestima o aspartamu i mogućem scenariju da ga klasificiraju kao moguće kancerogene tvari od strane IARC.
„Ono što je WHO rekao je da zapravo zaslađivači nisu lijek za mršavljenje i preporučuje da preferiramo prirodne šećere“ G. Dimosthenopoulos daje stvarne dimenzije vijesti i nastavlja: „Nemojmo zaboraviti da živimo u svijetu u kojem zaslađivači postoje da nam služe. Nismo u opasnosti od njih sve dok poštujemo umjerenost i ravnotežu u našoj prehrani u cjelini. Prema WHO-u, svoju prehranu trebamo prebaciti na prirodnije namirnice, a ne standardizirane – koje uglavnom sadrže aspartam – te birati prirodne šećere, no to ne znači da ćemo izgubiti umjerenost i u konzumaciji voća i sokova koji smatraju se zdravim”.
Što znamo o aspartamu
To je sintetski zaslađivač koji se koristi kao zamjena za šećer. Sadrže ga lagana bezalkoholna pića, deserti, dijetalni proizvodi, žvakaće gume, tablete za zaslađivanje, lagani sladoledi itd. U Europskoj uniji spada u prehrambene aditive (E951), a njegova uporaba je regulirana Europskom uredbom EC 1333/2009. .
Aspartam se sastoji od dvije aminokiseline (građevni blokovi proteina), asparaginske kiseline i fenilalanina. Dok se razgrađuje u tijelu, oslobađa ove dvije aminokiseline i vrlo malu količinu metanola (koji je u velikim količinama neurotoksičan). Prema riječima stručnjaka, ova tri sastojka (asparaginska kiselina, fenilalanin i metanol) prisutni su kao prirodni sastojci u mnogim namirnicama (npr. voću, povrću, mlijeku) i naše ih tijelo bez problema metabolizira.
Konzumacija aspartama nije dopuštena osobama koje pate od fenilketonurije, rijetke nasljedne bolesti (javlja se kod 1 od 100 000) kod koje tijelo ne može metabolizirati fenilalanin u tirozin, što uzrokuje njegovo nakupljanje u tijelu (rizik od oštećenja mozga). Zbog toga na deklaracijama hrane i pića s aspartamom po zakonu mora biti navedeno da su izvori fenilalanina.
Aspartam ima istu kalorijsku vrijednost kao i šećer, odnosno 4 kalorije po gramu. Međutim, oko 200 puta je slađi od šećera, pa je potrebna minimalna količina da bi se hrani ili piću dala ista slatkoća, što znači da praktički nema kalorija (naziva se “nekalorično”).
Bez pretjerivanja
Evangelos Filopoulos, predsjednik Helenskog društva za borbu protiv raka, savjetuje da budete mirni u vezi s vijestima da bi WHO aspartam mogao klasificirati kao potencijalno kancerogenu tvar. „Posljednjih godina vodi se velika rasprava o kancerogenom ili nekancerogenom učinku zaslađivača koji se koriste kao zamjena za šećer“, objašnjava g. Filopoulos i nastavlja: „Jedan od najraširenijih zaslađivača je aspartam. Prije nekoliko godina istraživanje provedeno u Francuskoj pokazalo je blago povećan rizik kod onih koji su rutinski konzumirali aspartam u usporedbi s onima koji nisu. Dakle, postoji relativan, ali vrlo mali rizik. Ali ono o čemu moramo razmišljati jest da je prekomjerna konzumacija šećera također kancerogena. Drugo, da korištenje zaslađivača i niskokaloričnih proizvoda nije uspjelo u mršavljenju pretilih pacijenata. Naprotiv, pretilost je u porastu. A pretilost je također kancerogeni faktor” zaključuje stručnjakinja.
prototema.gr
