U relativno kratkom vremenu pametni telefoni postali su gotovo sveprisutni, a sa svakom izdanom novom verzijom postaju sve moćniji i sveobuhvatniji. Razumljivo, to dovodi do povećanja broja korisnika i povećanja dnevnog vremena ispred ekrana.
Od zadovoljenja naših informativnih potreba do društvenih, većina web stranica i digitalnih aplikacija uključuje nas u neprestano listanje, ovisno o tome što odgovara našim interesima. Ovo je “kultura listanja”.
Pomicanje s brojevima
Prema detaljnom istraživanju GSMA MobileEconomy, prosječna osoba dnevno provede 3 sata i 15 minuta na svom telefonu, dok 1 od 5 korisnika pametnih telefona provede u prosjeku više od 4,5 sata dnevno na svom telefonu.
Zemlja s najviše sati dnevno provedenih u skrolanju su Filipini sa 5,47 sati. Tajland, Brazil, Kolumbija i Južna Afrika također pokazuju vrlo bliske postotke. U Grčkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu vremena pomicanja su vrlo blizu, 2 sata 37 minuta odnosno 2 sata 41 minuta.
No, zanimljivi su i postoci koji kategoriziraju generacije i vrijeme koje provode na telefonu. Naime, prema istom istraživanju, čini se da Gen-Zederi drže vodstvo na ljestvici s ocjenom od 76,3% korištenja, dok Millenialsi 67,3%. Društveni mediji veliki su dio upotrebe pametnih telefona i interneta.
Prema istraživanju SimpleTextinga, glavni razlog zašto ljudi koriste aplikacije za društveno umrežavanje je dosada (51,8%). Ostali razlozi za korištenje pametnih telefona za pristup društvenim medijima uključuju znatiželju – 18,6%, informacije – 16%, usamljenost – 9,4%, potrebu/posao – 3,8% i zdravstvene svrhe – 0,4%.
Međutim, unatoč povećanom svakodnevnom korištenju pametnog telefona, samo oko 1 od 10 ljudi vjeruje da količina vremena koju koriste ima pozitivan učinak na njihovo mentalno zdravlje.
Suprotno tome, 68,6% ispitanika smatra da vrijeme provedeno pred ekranom negativno utječe na mentalno zdravlje. Ista studija pitala je ispitanike koje negativne strane povezuju s vremenom ispred ekrana, a odgovor s najvećim postotkom slaganja bio je naprezanje očiju. Ostali negativni učinci utječu na njihovu radnu sposobnost i poteškoće u zadržavanju koncentracije.
Negativni efekti
Ovo besmisleno korištenje mobitela je nešto što je počelo zabrinjavati mnoge. Studija američkog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje iz 2016. pokazala je da povećana upotreba društvenih medija može dovesti do depresije.
Psihologinja Susan Albers rekla je da doomscrolling – definiran kao čin neprestanog listanja društvenim mrežama ili surfanja webom i primanja stalnog niza loših vijesti – nije u tome da ostanemo informirani ili svjesni onoga što se događa, već u svojim osjećajima.
Konstantno listanje, uvijek iznova, može postati oblik ovisnosti i loše navike, što može dovesti do još negativnijih učinaka na mentalno zdravlje.
Zašto je tolika ovisnost? U ljudskoj je prirodi tražiti predvidljivost i obrasce. Istraživanja pokazuju da korisnici svakih 19 sekundi prelaze s jedne objave na drugu na društvenim mrežama.
Kada se tako brzo pomičemo kroz svoje feedove mijenjajući sadržaj, mozak svaki put dobije dopamin, stvarajući neku vrstu neurološkog “vretena”.
Ova žurba je ono što nas tjera da besciljno skrolamo kroz različite sadržaje. Isto je s bilo kojom ovisnošću, bilo da se radi o drogama, alkoholu ili kocki. Jedan pogodak vodi drugom, što dovodi do ciklusa nalik ovisnosti u kojem su korisnici ovisni o streamingu.
Mnoga istraživanja pokazuju da kreatori namjerno dizajniraju platforme društvenih medija kako bi potaknuli ovisnička ponašanja. Ove platforme pomažu u stvaranju navike koristeći Hook model.
Hook model stvara naviku kupaca koristeći četiri faze – okidač, akcija, nagrada i ulaganje. I rade. Hook modeli stvaraju zarazne povratne informacije koje drže korisnike prikovanima za svoje telefone. Kada vidite obavijest, oni vas pozivaju da provjerite svoje društvene mreže, gdje ste nagrađeni lajkom ili komentarom, tako da ste motivirani da ih nastavite pratiti.
Rezultat, gubitak produktivnosti, senzorno preopterećenje, mentalni i fizički zdravstveni problemi.
Beskonačno pomicanje, kao što je gore spomenuto, može ometati i dovesti do gubitka produktivnosti. Budući da stranica neprestano učitava novi sadržaj, zaboravljamo što smo uopće radili na mreži i gubimo pojam o vremenu – koje smo mogli iskoristiti za produktivnije aktivnosti koje promiču naše ciljeve.
Beskonačno pomicanje stvara beskrajnu ponudu novih informacija i vizualnih medija. To može biti neodoljivo za neke ljude, što rezultira senzornim preopterećenjem. Pretjerana stimulacija može biti štetna, uzrokujući da se ljudi osjećaju preopterećeno, pod stresom i iscrpljeno.
Konstantno listanje šteti i mentalnom zdravlju. Ovisnost može dovesti do kompulzivnog ponašanja, tjeskobe i depresije.
Konstantno bombardiranje pričama i slikama stvara iluziju beskrajnih mogućnosti, što dovodi do osjećaja hitnosti i FOMO-a (straha od propuštanja).
Također, trošenje toliko vremena na listanje znači manje fizičke aktivnosti, što je štetno za naše fizičko zdravlje. Dugotrajno izlaganje plavom svjetlu ekrana može dovesti do umora očiju i nelagode, dok dugotrajno korištenje telefona prije spavanja može uzrokovati gubitak sna.
U doba u kojem se ne možemo povući od tehnologije i onoga što nam ona nudi, pozvani smo pronaći nove načine koji će nas spriječiti da besciljno lutamo internetom skrolajući od svojih stvarnih problema i osjećaja.
prototema.gr
