Foto: iStock/Gulliver
Joga je jedan od prvih i najuspješnijih proizvoda globalizacije. Ovo indijsko učenje o harmoniji i poznavanju tijela i duha nastalo je oko 5. stoljeća pr. Godine 1947. u SAD ga je donio Theos Bernard, autor jedne od prvih knjiga koja opisuje njegovu filozofiju i tehnike. Televizija je umnogome pomogla jogi da stekne ogromnu popularnost 1950-ih godina, zbog čega se danas poznata joga, korištenjem različitih položaja (asana) hatha joge za postizanje bolje fizičke i psihičke ravnoteže, danas toliko prakticira u cijelom svijetu.
Postoje slučajevi u kojima se joga modernizirala (sagorijevanje masti) i znatno udaljila od svoje izvorne filozofije te se koristi kao vrsta tjelesne vježbe, a niz zapadnih liječnika preporuča je kao terapiju protiv shizofrenije i raka.
Joga je izvor ne samo fizičkih već i psihičkih dobrobiti
Među fizičkim dobrobitima joge je smanjenje upale u krvi uzrokovane stresom i starenjem. Žene koje se redovito bave jogom imaju niži IL-6 protein u krvi čak i nakon stresnih epizoda. Ovaj protein je uključen u procese regeneracije, regulaciju metabolizma, odgovor na infekcije, regenerativne i neuro-procese. Visoke razine u krvi povezuju se s dijabetesom tipa 2, artritisom, srčanim bolestima, moždanim udarima i nizom bolesti povezanih sa starenjem. Joga je vrlo učinkovito pomogla ženama da imaju 41% višu razinu proteina IL-6 u usporedbi s onima koji nisu sudjelovali u jogi.
Ljudi koji su prakticirali jogu imali su mnogo niže razine upale u krvi i bili su sposobniji ograničiti svoj odgovor na stres u usporedbi s ostalim sudionicima.
