Tvrdi to ruski akademik Viktor Malejev – jedan od najpoznatijih svjetskih infektologa, epidemiolog i mikrobiolog. Radio je u izbijanjima mnogih opasnih infekcija – od kolere i kuge, do atipične upale pluća i ebole. Na godišnjem Ruskom kongresu infektivnih bolesti koji je nedavno održan u Moskvi, akademik Maleev predstavio je izvješće o tome kako naše prehrambene navike utječu na pojavu izbijanja teških infekcija. Donosimo vam najzanimljivije trenutke iz ove reportaže.

Prehrana igra veliku ulogu u širenju svake infekcije, objašnjava stručnjak. I ne radi se samo o jedenju dimljenih letećih miševa, pangolina i jela od svježe pačje krvi (ovo su primjeri iz života, o kojima ćete čitati u članku). Već je poznato, primjerice, da se u stanicama tijela onih koji svakodnevno ističu meso nakuplja određena tvar, tzv. sijalična kiselina.

Karakteristika mu je da privlači, “voli” određene vrste bakterija uzročnika crijevnih infekcija. Takvi mikrobi selektivno napadaju ljude koji imaju nakupljene rezerve sijalične kiseline, kaže akademik Maleev.

U isto vrijeme danas na Zemlji pola milijarde odraslih gladuje, a milijun i pol djece umire od pothranjenosti. 45% smrti djece mlađe od 5 godina u svijetu povezano je s nedovoljnom prehranom, kaže Victor Maleev. 20 milijuna beba rađa se pothranjenih. Iscrpljena novorođenčad često umire od infekcija.

Akademik Viktor Maleev

Osim očitog, postoji i tzv „nevidljiva glad“ – kada hrani nedostaju određene komponente, prvenstveno vitamini i minerali. Posebno je važan nedostatak željeza. To je najrašireniji oblik pothranjenosti na planetu, od kojeg boluje oko 2 milijuna ljudi. Zbog nedostatka željeza u organizmu deseci žena umiru tijekom trudnoće i poroda. A preživjela djeca dobivaju ozbiljne zdravstvene probleme.

Uz željezo je nedostatak vitamina A koji povećava sklonost bolestima. Odmah zatim je nedostatak joda, čiji je nedostatak kod trudnica najčešće uzrok mentalne retardacije rođene djece, objašnjava akademik Maleev.

Istraživanja su pokazala da nedostatak hranjivih tvari povećava rizik od upale pluća, a dovodi i do hipoksemije – odnosno niske razine kisika u krvi, pri čemu je nedostatak željeza na prvom mjestu.

Koje pretrage treba učiniti u slučaju prekomjerne težine?

Prema posljednjim podacima, od gotovo 8 milijardi ljudi koji žive na Zemlji, oko 2 milijarde ima prekomjernu tjelesnu težinu. Od toga je više od 600 milijuna klinički pretilo, tj. stvarna bolest. Osim toga, dokazano je da prekomjerna tjelesna težina ozbiljno utječe na težinu zaraznih bolesti.

“Primjerice, osobe s indeksom tjelesne mase iznad 30 jedinica prema poznatoj shemi izračuna najčešće razviju opasne komplikacije nakon gripe. Nedavne studije su pokazale da se to događa i kod Covida”, napominje akademik Viktor Maleev.

Konkretno, postalo je jasno da se u dobi od 35-45 godina kod ljudi s prekomjernom težinom stopa smrtnosti od koronavirusa povećava 6 puta! A među još mlađim ljudima stopa smrtnosti je 12 puta veća nego kod njihovih nepretilih vršnjaka. Sveukupno, smrtni slučajevi od Covida bili su 45% češći kod ozbiljno pretilih pacijenata.

Meso je izvrsna zamjena za proteine

Samo 150 g ribe osigurava do 60% dnevnih potreba za proteinima za tijelo odrasle osobe. Problem je što se sve više ribe uzgaja kao akvakultura. Već se 47 posto ribe uzgaja na ovaj način, a samo 53 posto se stvarno ulovi, kaže stručnjak. U akvarijima, posudama u kojima se uzgajaju “domaće” ribe, izmet se nakuplja i ne uklanja. Dolazi do kontaminacije organskim elementima. I počinje truljenje.

“Kad sam bio u Norveškoj i pričao o ptičjoj gripi, liječnici su se žalili da je njihov problem riblja gripa. U uvjetima akvakulture dolazi do masovnog uginuća ribe. I što mislite što može smanjiti ovu smrtnost, prirodni antimikrobni pripravci, antibiotici. Naravno, postoje i pošteni uzgajivači ribe koji ulažu ogroman trud i sredstva u uzgoj zdrave ribe bez zlouporabe lijekova. No, u ovom slučaju nije riječ baš o masovnom proizvodu koji dolazi na police supermarketa po pristupačnim cijenama.

Još jedan nedostatak riba uzgojenih u vodi jest to što se hrane složenom hranom, a ne planktonom, kao što je slučaj u prirodnim izvorima vode. Iz tog razloga umjetno uzgojena riba često sadrži znatno manje vrijednih Omega-3 kiselina”, komentirao je stručnjak.

I dodaje da meso divljih životinja često predstavlja neugodna iznenađenja.

“U Vijetnamu sam morao promatrati kako lokalni stanovnici često koriste pačju krv, uključujući hladno, smrznuto. A u Africi sam vidio dimljene leteće miševe. Njihova prodaja raširena je i u Indoneziji. Međutim, meso divljih životinja često nije sigurno za jelo.

10 namirnica za ublažavanje zatvora i viška kilograma

Primjerice, korištenje vjeverica (samsar, češljugar) u hrani povezuje se s pojavom atipične upale pluća čiji je uzročnik “stariji brat” današnjeg koronavirusa.

Sam Covid-19 pojavio se prema jednoj od najpriznatijih hipoteza zbog previše bliskog (uglavnom preko hrane) kontakta s letećim miševima ili pangolinima. Epidemija groznice ebole prije 2013.-2016., koja je zahvatila tri afričke zemlje i zahvatila oko 28 tisuća ljudi, uzrokovana je mesom letećih miševa, a možda i majmuna”, kaže akademik Viktor Maleev.