Znanstvenici s Instituta Max Planck za biološku inteligenciju u Münchenu, Njemačka, identificirali su moždani mehanizam koji regulira glad i ponašanje u prehrani. Uključuje aktivaciju amigdale pomoću hormona grelina i kako on izaziva osjećaj gladi, potiče konzumaciju hrane i pruža ugodan osjećaj sitosti nakon obroka.
Prehrana je vitalni proces u tijelu. Neophodan je za preživljavanje i održavanje zdravog načina života. Bez potrebne energije koju nam daje hrana i korisnih nutrijenata koje nam osigurava, ne možemo svoju pozornost usmjeriti na važnije stvari u svakodnevnom životu.
Drugi razlog zašto ne možemo usmjeriti pozornost na nešto drugo je osjećaj gladi – prirodni biološki signal tijela da su mu potrebne hranjive tvari i energija za preživljavanje. Osjećaj gladi je normalan, ali kod dužeg posta može postati opsesivan. Kada konačno konzumiramo hranu, osjećamo se siti, siti i zadovoljno – to je također reakcija tijela koje te pozitivne osjećaje koristi kao svojevrsnu „nagradu“.
Nova studija ispituje biološke procese u tijelu koji uzrokuju glad i koji su povezani s našim prehrambenim ponašanjem. Glavne uloge igraju hormon grelin koji oslobađaju stanice u želucu tijekom gladi i amigdala u mozgu.
Amigdala je skup jezgri u mozgu koje rade zajedno. Obično se povezuje s reguliranjem emocija poput straha i tjeskobe, kao i agresije. Vjeruje se da se procesi jedenja i gladi odvijaju u različitim dijelovima mozga. No u amigdali je pronađeno devet klastera, odnosno nakupina stanica koje su povezane s glađu i jedenjem. Oni rade s predloškom RNA ili mRNA. Ova vrsta RNK se također naziva glasnička RNK jer pohranjuje genetske informacije DNK i prenosi ih stanicama da ih implementiraju. Devet klastera u amigdali radi s mRNA na različite načine u vezi s prehranom — neki djeluju na povećanje apetita, a drugi na njegovo smanjenje. Proizvodnja mRNA različita je ovisno o tome je li organizam sit ili gladan.
Hormon grelin ima više funkcija, objašnjavaju znanstvenici. Pri postu se aktiviraju odgovarajući dijelovi mozga koji motiviraju nekoga da jede. Osim toga, hormon djeluje tako da aktivira moždane krugove koji nose osjećaj “nagrade” nakon jela, a amigdala je jedan od tih krugova. Na taj način grelin djeluje na način na koji doživljavamo okus same hrane – to je način na koji nas mozak “nagrađuje” za utaživanje gladi.
Ovi nalazi mogu ukazivati na moguće metode liječenja poremećaja prehrane. Kako se više uči o moždanim procesima uključenim u prehranu, može se raditi na pronalaženju tretmana za poremećaje prehrane. U stanjima kao što su anoreksija, bulimija i poremećaj prejedanja, postoje neki poremećaji u biološkom mehanizmu prejedanja koji se, ako se identificiraju, mogu liječiti.
Reference:
Klein, R. (2023., 24. svibnja) Transkriptomika otkriva regulaciju neurona amigdale putem posta i grelina čime se potiče hranjenje. Preuzeto 2023., 25. svibnja s
