Što je scintigrafija kostiju?
Scintigrafija kosti je dijagnostička metoda nuklearne medicine u kojoj se mala količina radioaktivni materijal (radiofarmak) ubrizgava se u venu za vizualizaciju područja oštećenja kostiju ili bolesti u tijelu. Ubrizganu tvar, zvanu radionuklid ili tragač, preuzimaju stanice i tkiva koja su u procesu popravljanja. Scintigrafija kosti relativno je siguran postupak i koristan je za dijagnosticiranje niza stanja koja utječu na kosti, uključujući prijelome, infekcije i rak.
Koja je svrha scintigrafije kosti?
Scintigrafija kostiju može se dodijeliti prilikom testiranja za neobjašnjiva bol u kostima ili imate znakove i simptome bolesti kostiju. Neki od razloga zašto se može koristiti skeniranje kostiju uključuju:
- Procjena koštane traume koju radiografija ne može otkriti;
- Otkrivanje prijeloma koje je teško lokalizirati;
- Ispitivanje neobjašnjivog prijeloma kostiju, kada se kosti raspadnu na području koje je već oslabljeno drugom bolešću (patološki prijelom);
- Određivanje starosti prijeloma;
- Ispitivanje trajne boli u udovima, rebrima ili kralježnici;
- Procjena koštane infekcije otkrivene drugim slikovnim studijama;
- Procjena invaliditeta uzrokovanog artritisom i drugim bolestima kostiju;
- Utvrđivanje je li protok krvi u kosti ometen;
- Provjera prisutnosti primarnog ili sekundarnog raka (metastaze) u kostima;
- Stupanj raka kostiju;
- Praćenje odgovora na liječenje bolesti kostiju
U kojim se stanjima radi scintigrafija kosti?
Uz pomoć scintigrafije kostiju mogu se brzo odrediti područja oštećenja specijaliziranim uređajem tzv gama kamera. Gama kamera dizajnirana je za hvatanje uzoraka unutarnjeg zračenja i njihovo prevođenje u dvodimenzionalnu sliku.
Scintigrafija kostiju je izuzetno osjetljiva istraživanja, koji može otkriti čak i manje abnormalnosti u metabolizmu kostiju. Istraživanje je temeljno za proučavanje raka kostiju, uključujući sekundarne (metastatske) karcinome. Scintigrafija kostiju može pomoći u dijagnosticiranju, praćenju ili karakterizaciji:
- Artritis;
- Avaskularna nekroza, smrt kostiju zbog ograničenog protoka krvi;
- Benigni tumori kostiju;
- Prijelomi kostiju;
- Fibrozna displazija, genetska bolest koja utječe na normalan razvoj koštanog tkiva;
- Osteomalacija, abnormalno omekšavanje kostiju;
- Osteomijelitis, vrsta infekcije kostiju;
- Osteopetroze, abnormalno guste i lomljive kosti;
- Pagetova bolest, poremećaj koji utječe na normalnu pregradnju kostiju;
- Primarni rak kostiju, kao što je osteosarkom;
- Sekundarni karcinomi kostiju koji su se proširili iz primarnog tumora
Scintigrafija kostiju se rutinski izvodi nakon određenih dijagnoza raka proaktivno provjerite postoje li kosti metastaze.
Koje su prednosti i nedostaci scintigrafije kosti?
Scintigrafija kosti ima i prednosti i nedostatke. Scintigrafija kostiju daje brojne slike manje detaljan od onih kod skeniranja pozitronskom emisijskom tomografijom (PET), ali je i mnogo jeftiniji.
Iako je scintigrafija kostiju vrlo osjetljiv test u otkrivanju lezija i drugih abnormalnosti kostiju, slike su nespecifične i mogu zahtijevati daljnje istraživanje s PET-om, kompjutoriziranom tomografijom (CT), magnetskom rezonancijom (MRI) ili biopsijom kosti.
Koji su rizici i kontraindikacije scintigrafije kosti?
Scintigrafija kostiju koristi radioaktivni tragač (radiofarmak), najčešće tehnecij-99m, koji se ubrizgava intravenozno. Iako može izazvati tjeskobu, razina zračenja koja se emitira tijekom pregleda je izuzetno niska, mnogo niži od onog kod kompjutorizirane tomografije. Osim toga, radiofarmak ima relativno kratko vrijeme poluraspada (oko šest sati), što znači da se iz tijela izlučuje u roku od jednog do dva dana.
Sam gama skener ne emitira zračenje. Jedine nuspojave povezane s postupkom (osim nelagode zbog dugotrajnog mirnog ležanja) one su povezane s radioaktivnim tragačem.
Potrebno je obavijestiti liječnika ako pacijent ima kardiovaskularnih bolesti ili ako uzima bilo kakve lijekove za srce. To ne sprječava pacijenta da se podvrgne pregledu, ali znači da se njegovo stanje mora pratiti tijekom postupka.
Općenito govoreći, nuklearna medicina bilo koje vrste se izbjegava u trudnoći, a žene koje doje trebale bi prestati dojiti na 24 sata ispumpavanjem i izbacivanjem mlijeka. Ako pacijent ima prekomjernu težinu, stručnjak će možda morati koristiti druge dijagnostičke metode.
Koje su nuspojave nakon ubrizgavanja radiofarmaka?
Šest najčešćih nuspojavapovezani s tehnecijem-99m (javljaju se u više od 1% pacijenata) su:
- Bol ili oteklina na mjestu ubrizgavanja;
- Promjene okusa;
- Bol ili nelagoda u prsima;
- Ubrzan puls;
- Promjene u osjetu mirisa;
- Nepravilan srčani ritam
Druge manje vjerojatne nuspojave uključuju zamagljen vid, vrtoglavicu, umor, svrbež, ošamućenost pri stajanju (posturalna hipotenzija), mučninu, povraćanje i slabost. Prema informacijama Agencije za hranu i lijekove (FDA), alergijske reakcije na tehnecij-99m iznimno su rijetke.
Reference:
1. Van den Wyngaert T, Strobel K, Kampen WU, et al. Praktične smjernice EANM za scintigrafiju kostiju
2. Montilla-Soler JL, Makanji R. Scintigrafija skeleta
3. Nacionalna medicinska knjižnica (SAD). Tehnecij tc 99m sestamibi
4. RadiologyInfo.org. Skeniranje kostiju (scintigrafija skeleta)
5. Nacionalna medicinska knjižnica. Medicinska enciklopedija: Skeniranje kostiju
6. Vrlo dobro zdravlje. Što je skeniranje kostiju?
