Dr Tsvetanka Yanakieva diplomirala je na Medicinskoj akademiji u Sofiji. Magistar je medicine. Ima priznatu specijalnost sportske medicine. Radila je u Regionalnoj bolnici u gradu Lomu, u Državnom centru za medicinu sporta, u Medicinskom centru za rehabilitaciju i medicinu sporta i u Ordinaciji za medicinu sporta.
Završila je specijalizacije iz sportske medicine, ultrazvuka, toksikologije, anesteziologije i reanimatologije, zdravstvenog menadžmenta.
Posjeduje dugogodišnje iskustvo u području sportske medicine, prevencije, prehrane, mršavljenja, oporavka i biostimulacije. O tome postoji li doista dijeta koja usporava starenje razgovaramo s dr. Tsvetankom Yanakievom.
– Dr. Yanakieva, postoji li doista dijeta protiv starenja?
– U novije vrijeme postoji mnogo prijedloga načina za usporavanje starenja i “pomlađivanje”. Preporučuju se sve vrste antioksidansa, čarobne kineske trave i eliksiri, čišćenje organizma, sve vrste dodataka prehrani, supstance koje otključavaju “genetsku snagu” stanice. Ali za sada, barem, jedine metode koje imaju prave dokaze za produljenje života su smanjenje kalorija i tjelesna aktivnost.
– Kojim mehanizmom niskokalorična prehrana doprinosi dugovječnosti?
– Niskokalorična dijeta pokreće molekularni mehanizam koji usporava propadanje živčanih stanica i starenje mozga. Učinak pomlađivanja očituje se kada se utrošene kalorije smanje za 30% od dnevnih potreba.
Ključni element molekularnog scenarija usporavanja razgradnje živčanih stanica (neurona) je protein CREB1 iz klase transkripcijskih faktora, tj. proteini koji kontroliraju prijenos informacija od DNA do sinteze proteinskih molekula potrebnih stanici.
Postoji dijeta za vječnu mladost
Oni uključuju i isključuju sintezu neuropeptida, regulirajući veze između neurona, i neurotrofina – faktora rasta neurona. Ove tvari sudjeluju u procesima pamćenja, jačanju emocija, sposobnosti učenja. Drugim riječima, funkcije koje osiguravaju plastičnost mozga, njegovu sposobnost prilagodbe, reagiranje na signale iz vanjskog okruženja. Njegov nedostatak blokira dugotrajne veze među neuronima bez utjecaja na stvaranje kratkoročnih.
Kako bi izvršio svoje funkcije, CREB treba vanjski signal za aktivaciju. Ulogu takvog signala ima molekula cikličkog adenozin monofosfata, koja prenosi signal sa stanične membrane u stanicu na izvršenje. Derivat je poznate tvari ATP, jedinog izvora iskoristive energije za žive stanice, igrajući najvažniju ulogu u izmjeni tvari i energije unutar stanice.
Logično je pretpostaviti da promjene u metaboličkim procesima tijekom nedostatka hranjivih tvari mogu utjecati na regulatornu funkciju CREB-a kako kroz sintezu neuropeptida, tako i na osnovne funkcije mozga.
U nizu eksperimenata otkriveno je da niskokalorična dijeta djeluje kao okidač, aktivirajući ovaj faktor transkripcije. CREB1 je odgovoran za sintezu specifičnih proteina koji potiču normalno funkcioniranje mozga i sprječavaju degradaciju živčanih stanica uzrokovanu starenjem, a time i starenje.
Osim toga, potiče sintezu sirtuina – proteina-regulatora metabolizma, koji se brinu kako za popravak oštećenja u genetskom materijalu tako i za njegovo pravilno pakiranje, a time i za pravilno i pravovremeno uključivanje ili isključivanje potrebnih gena.
– U kojim granicama treba biti redukcija kalorija, da ne bismo upali u drugu krajnost – da tijelo osudimo na gladovanje?
– Naravno, govorimo o umjerenom smanjenju kalorija za 20-30% dnevnih potreba. Veći deficit negativno bi djelovao na organizam. Međutim, druga studija naglašava da manjak energije može usporiti starenje samo u organizmima koji imaju prekomjernu težinu.
U svakom slučaju, umjerena prehrana i izbjegavanje prejedanja mogu imati samo zdrav učinak. Uživati u dužem i aktivnijem životu bez potrebe za šakom tableta svaki dan.
dr. Tsvetanka Yanakieva
– Ali, istina, dugovječni nisu askete – imali su i podosta “štetnih” navika…
– Ideja o dobrobiti asketizma nije nova. Jedna od gotovo općeprihvaćenih teorija je da niskokalorična prehrana uz umjerenu tjelesnu aktivnost usporava starenje i produljuje život. Među dugovječnim ljudima ima svakakvih ljudi – i okorjelih pušača, i nepopravljivih pijanica, i kavoljupca koji popiju lonac dnevno, a unatoč svemu, dugo su živjeli. Samo među dugovječnim ljudima ne mogu se naći ljudi koji vole puno i ukusno jesti.
Pokusi američkih znanstvenika uvjeravaju nas da je smanjenje kalorijskog sadržaja hrane za samo 8% osjetno poboljšalo zdravlje pokusnih miševa. A smanjivanje za trećinu produžilo im je vijek trajanja za 10-20%. Pokusi s makaki majmunima pokazali su isto. Ljudi na niskokaloričnoj dijeti imali su manju vjerojatnost da će oboljeti od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, raka i živjeli su dulje od svojih kolega na neograničenoj dijeti.
Malo je vjerojatno da će se uskoro dogoditi velika istraživanja na ljudima. Trajat će desetljećima ili stoljećima i bit će teško pronaći ljude koji će u njima sudjelovati. Ali daju se manje primjedbe. Preteški (ne pretili) volonteri smanjili su unos kalorija za 25% tijekom šest mjeseci. Znakovi dugovječnosti – razina inzulina i tjelesna temperatura – su se smanjili.
Niskokalorična dijeta ne znači gladovanje. Dovoljno je smanjiti 10-15% kalorija. Konzumirati puno kabaste hrane – voća, povrća, proizvoda od žitarica. Manje životinjske hrane i masti. Izbjegavajte rafiniranu hranu, slatke deserte, gazirana pića i druge izvore praznih kalorija.
– Jesu li korisne namirnice i dodaci prehrani uvijek i za sve zdrave?
– Ni za zdravu hranu ne postoji univerzalno pravilo. Na primjer, visoka koncentracija omega-3 masnih kiselina u krvi povezana je sa značajnim povećanjem rizika od razvoja raka prostate, osobito njegovog vrlo malignog agresivnog oblika.
Rezultati studije stručnjaka iz Centra za istraživanje raka Fred Hutchinson (Seattle, SAD) dovode u sumnju dobrobit za muškarce redovite konzumacije velikih količina masne morske ribe bogate ovim masnim kiselinama, kao i odgovarajućim biološki aktivnim dodaci prehrani.
Dr. Velislav Georgiev: Ne postoji univerzalna dijeta koja svima odgovara
Opsežna studija tražila je vezu između raka prostate i tri glavne omega-3 masne kiseline – EPA (eikosapentaenska kiselina), DPA (dokozapentanoična kiselina), DHA (dokozaheksaenska kiselina).
Utvrđeno je da je visoka koncentracija triju masnih kiselina u krvi, što odgovara konzumaciji ribe više od dva puta tjedno, povezana sa 71% povećanim rizikom od visoko malignog raka, 44% povećanjem rizika od njegovog nisko maligni oblik, te 43% povećanje ukupnog rizika od razvoja raka prostate.
Dobiveni rezultati pokazuju uključenost omega-3 masnih kiselina u karcinogenezu i to treba uzeti u obzir u preporukama za korištenje više proizvoda i dodataka prehrani koji ih sadrže.
Rezultati su u suprotnosti s dosad prihvaćenim stajalištima o pozitivnom utjecaju omega-3 masnih kiselina na zdravlje upravo zbog njihovog protuupalnog djelovanja. I vjeruje se da upravo upalne reakcije ne igraju posljednju ulogu u razvoju i rastu tumora. Osim toga, smatraju se korisnima za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i produljenje životnog vijeka.
Druga studija o omega-3 masnim kiselinama odnosi se na njihovu upotrebu kod pacijenata oboljelih od raka. U istraživanju se pokazalo da kod pacijenata na kemoterapiji te masne kiseline povećavaju otpornost stanica raka na pripravke koji se koriste u liječenju onkoloških bolesti. Ispostavilo se da, kao i mnoge druge korisne stvari, masne kiseline treba koristiti umjereno i s posebnom pažnjom u određenim stanjima. Kako bi u potpunosti iskoristili samo njihova korisna svojstva koja im je priroda podarila.
Milena VASILEV
