Devet grešaka koje radimo u mediteranskoj prehrani i uništavamo je

Mediteranska prehrana temelji se na tradicionalnim načinima prehrane koji se slijede u zemljama južne Europe – kao što joj i samo ime govori – uključujući Grčku, Španjolsku i Italiju.

Mediteranska prehrana iznimno je popularna, a US News and World Report je već šest godina rangira kao najzdraviji način prehrane.

Osobe koje slijede mediteransku prehranu ograničavaju konzumaciju prerađene hrane, fokusirajući se na povrće i mahunarke, plodove mora i zdrave masnoće poput maslinovog ulja, dok jedu mnogo manje mesa nego što je uobičajeno u drugim zemljama kao što su npr. u SAD-u.

Smatra se da tradicionalna mediteranska prehrana ima mnoge zdravstvene prednosti, uključujući smanjenje rizika od srčanih bolesti i odgađanje pojave Alzheimerove bolesti.

Elena Paravantes, dijetetičarka-nutricionistica iz Grčke, cijeli se život pridržavala mediteranske prehrane te se na svojoj web stranici i društvenim mrežama bori protiv mitova o njoj. Govoreći za Business Insider, rekla je da verzija mediteranske prehrane koju vidi da se promovira u SAD-u nije nimalo slična onome što je ona sama jela dok je odrastala.

Osim toga, podijelio je koje najčešće pogreške ljudi čine kada slijede mediteransku prehranu i što bi trebali učiniti u vezi s tim.

Koje pogreške rade oni koji slijede mediteransku prehranu i na koje treba pripaziti

1) Jedite puno mesa

Najveća pogreška koju ljudi čine kada slijede mediteransku prehranu je svakodnevno jedenje mesa, kaže Paravantes.

Umjesto toga, preporučuje jesti bijelo meso ili ribu jednom do dva puta tjedno, a crveno meso ne više od jednom mjesečno.

2) Povrće vidite kao prilog

Na zapadu mnogi ljudi vide povrće kao prilog uz glavno jelo od mesa, ali mediteranska prehrana stavlja povrće u središte svojih glavnih jela.

Paravantes je rekla da je ovo jednostavan način da pojede puno povrća u jednom obroku i rekla je da je njeno omiljeno jelo mahune i krumpir kuhan u rajčicama i maslinovom ulju.

Također preporučuje da ova jela od povrća jedete s malo kruha i sira kako bi obrok bio zasitniji.

3) Ne jedete dovoljno maslinovog ulja

U mediteranskoj prehrani potrebne su vam zdrave masnoće kako bi svo povrće bilo izvrsnog okusa. Maslinovo ulje pomaže u apsorpciji hranjivih tvari iz povrća, koje također apsorbira neke od antioksidansa u maslinovom ulju.

4) Pijte kalorična pića

Kao dio tradicionalne mediteranske prehrane, ljudi su pili samo vodu, vino, kavu i biljni čaj, prema Paravantesu. Dijetetičar također tvrdi da ljudi rijetko stavljaju mlijeko u kavu i preporučuje grčku/tursku kavu.

Također preporučuje da probate biljne čajeve koji vam inače ne bi pali na pamet, poput origana, jer su puni antioksidansa.

5) Ne pripremate hranu

Kao i kod svih dijeta, najbolje je hranu pripremiti unaprijed kako biste imali laka jela pri ruci čak i ako vam se ne da kuhati. Preporučuju se povrće kuhano u loncu, koje će sutradan biti bolje, te pite poput pite od špinata, koju možete zamrznuti.

6) Previše grickate

Prema Paravantesu, tradicionalna mediteranska prehrana nije uključivala međuobroke jer su glavni obroci bili previše zasitni. Ako trebate međuobrok, kaže ona, probajte voće (svježe ili sušeno) i orašaste plodove.

7) Jedite prerađenu hranu

Tradicionalna mediteranska prehrana ne uključuje prerađenu hranu i temelji se na sezonskim proizvodima.

Jednostavan način da saznate je li nešto visoko obrađeno je da provjerite sliči li svom glavnom sastojku. Ali nutricionistica kaže da je neka hrana gotova za jelo, poput pločica za doručak napravljenih uglavnom od orašastih plodova i žitarica, u redu.

8) Nastojite slijediti mediteransku prehranu s niskim udjelom masti

Mediteranska dijeta s niskim udjelom masti ne postoji, smatra Paravantes. Potrebne su vam masnoće, posebno iz maslinovog ulja, za apsorpciju hranjivih tvari i energiju.

9) Zaboravljate da je to stil života

Ne biste se trebali osjećati kao da ste na modnoj dijeti, rekao je Paravantes. Mediteranska prehrana nije ograničavanje unosa hrane ili izbacivanje poslastica – radi se o jedenju kvalitetne hrane i zdravijim izborima

Izvor: iefimerida.gr

admin/ author of the article

Ja sam talentirani i kreativni novinar specijaliziran za pisanje članaka. Moj zadatak je istraživanje različitih tema, provođenje intervjua, analiza podataka i stvaranje visokokvalitetnog sadržaja koji privlači pažnju čitatelja i inspirira ih na razmišljanje i akciju

Loading...
Zagreba Lajfhaki