Kratkovidnost je karakterizirana otežanim vidom, osobito na velikim udaljenostima. Gotovo četvrtina svjetske populacije pati od kratkovidnosti, posebice među mladima, čiji je broj u stalnom porastu.
Nije malo slučajeva koji se čak suočavaju s djelomičnim sljepoćom zbog kratkovidnosti.
Ali znanstvenici znaju što uzrokuje ovu “globalnu bolest” civilizacije, kako je opisuju. Kratkovidnost se razvija u globalnu kulturnu bolest. Procjenjuje se da bi jedna milijarda ljudi mogla izgubiti vid do 2050. godine.
Znanstvenici sada znaju što uzrokuje ovu “epidemiju” i kažu da je to zbog nedostatka prirodnog svjetla.
Mnogi ljudi misle da kratkovidnost nije ozbiljan problem, sve dok su kratkovidne naočale, kontaktne leće ili laser dovoljni da “vrate” vid.
No znanstvenici su zabrinuti zbog širenja kratkovidnosti. Razvoj je proizašao iz studija azijske populacije.
U Južnoj Koreji i Seulu znanstvenici tvrde da normalan vid nestaje. 95% Azijata u svojim dvadesetima ne vidi ispravno bez pomoći, naočala za kratkovidnost ili kontaktnih leća.
Europa je daleko od ovih stopa, ali postotak mladih Europljana s kratkovidnošću doseže 50%.
Stručnjake je zabrinula činjenica da su se u posljednjih 30 godina slučajevi miopije u Europi i SAD-u gotovo udvostručili, dok su se u Aziji utrostručili. Unatoč činjenici da znanstvenici već godinama istražuju čimbenike koji uzrokuju kratkovidnost, još uvijek je malo informacija o problemu među stanovništvom.
Što uzrokuje kratkovidnost?
O razlozima nastanka kratkovidnosti postoji više mišljenja. Genetski čimbenici, utjecaji okoliša, izloženost ekranima računala i mobitela bez umjerenosti. Sve su to ostale špekulacije.
Nakon godina i mnogo nagađanja, čini se da su istraživači pronašli pravi uzrok kratkovidnosti. Dnevno svjetlo je kritičan čimbenik u razvoju osjetila vida. Znanstvenici tvrde da je kratkovidnost uzrokovana nedovoljnom izloženošću sunčevoj svjetlosti.
Znanstvenici su proveli istraživanje na malim pilićima. Stavili su im male sunčane naočale dok su bili izloženi različitim razinama svjetla kako bi vidjeli kako to utječe na njihov vid.
Ptice su bile izložene jakom svjetlu najmanje 3 sata dnevno. Istraživači su primijetili da je malo ptica razvilo kratkovidnost.
Od sunčeve svjetlosti u tijelo ulazi kemikalija koja može usporiti ili čak potpuno spriječiti kratkovidnost.
Nedovoljna izloženost suncu nije jedini čimbenik odgovoran za kratkovidnost. Doista, genetski čimbenici igraju važnu ulogu.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da svakodnevno izlaganje sunčevoj svjetlosti znatno smanjuje rizik od kratkovidnosti.
Izvor: medicalnews.gr
