Ministarstvo zdravlja svojom okružnicom daje smjernice za zdravu prehranu male djece u jaslicama i vrtićima, kao dio nacionalne borbe protiv pretilosti.
Podaci istraživanja iz posljednjih godina to pokazuju Grčka je među zemljama s najvišim stopama pretilosti djece u svijetus 37,5% djece od 2-14 god imati težinu veću od normalne. Pretilost može utjecati i na prehrambeni status i na razvoj djece. Pretilost u dječjoj dobi povezana je s povećanom vjerojatnošću manjka željeza i anemije uzrokovane nedostatkom željeza, može uzrokovati ranu menarhu u djevojčica, ali je također povezana s mišićno-koštanim i respiratornim problemima.
Osim toga, pretilost utječe i na mentalno zdravlje djeteta, kroz društvenu stigmu, negativno utječući, između ostalog, na njegovu socijalizaciju i školski uspjeh. Konačno, snažno je povezan s povećanim rizikom od visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola u krvi, inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa II, što zauzvrat odražava rana pojava kliničkih poremećaja i komplikacija koji obično ostaju i nastavljaju vršiti svoj negativni učinak na zdravlje i u odrasloj dobi.
Predškolska i školska dob kritična su razdoblja za usvajanje zdravih prehrambenih navika, koje se mogu zadržati i u odrasloj dobi. Zdrave prehrambene navike usvojene od najranije dobi pridonose prevenciji pretilosti u dječjoj i odrasloj dobi, ali i drugih bolesti povezanih s prehranom (kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa II, neoplastične bolesti itd.).
POVEZANI ČLANCI
Djeca predškolske dobi veliki dio svog svakodnevnog života provode u ustanovama predškolskog odgoja iu njima konzumiraju najmanje 2-3 obroka dnevno. Kako je izvijestilo Ministarstvo zdravstva, vrtići su idealno okruženje za stvaranje zdravih navika te stoga moraju promicati zdravu prehranu i tjelesnu aktivnost te jačati vještine djece za usvajanje ovih navika.
Prema važećim odredbama, prehranu stanica pripremaju pedijatar Stanice i dijetetičar-nutricionist Stanice. U pogledu vođenja prehrane djece s alergijama i intolerancijama na hranu, navedene bolesti roditelji trebaju prijaviti Stanici i pedijatru, dijetetičaru – nutricionistu, kao i osoblju Stanice, koji se moraju pobrinuti da dijete slijedi modificiranu prehranu koja ne uključuje navedene namirnice.
Hrana koju treba izbjegavati u jaslicama
Prema podacima nacionalnih studija, djeca u našoj zemlji svakodnevno unose značajne količine energetski bogate hrane, npr. pekarski proizvodi (pita sa sirom, pizza, kroasan itd.), slasticarnica (npr. čokolade, bomboni) i slane grickalice (npr. čips).
Prema nacionalnim prehrambenim preporukama, dostupnost ove hrane trebala bi biti ograničena u cjelokupnoj prehrani djece i trebala bi biti dostupna samo u posebnim prilikama. Ove namirnice sadrže značajne količine hranjivih tvari (kao što su dodani šećeri, zasićene masne kiseline, transmasne kiseline, natrij), čiji se povećani unos povezuje s pretilošću i bolestima povezanima s prehranom.
Konkretno, povećani unos šećera povezuje se s razvojem zubnog karijesa, kroničnih metaboličkih bolesti i debljanjem. Prema podacima iz studije PAMEDY, rizik je prekomjerna tjelesna težina djeteta je 2,5 puta veća ako konzumira ≥10% svojih ukupnih kalorija iz dodanih šećerau usporedbi s djecom koja konzumiraju <10%. Na europskoj razini izvori slobodnih šećera su (osim običnog šećera) med, sirupi i konditorski proizvodi, slatka bezalkoholna pića, voćni sokovi i voćni nektari.
Iz gore navedenih razloga, u dječjim vrtićima treba izbjegavati davanje prerađene hrane koja sadrži povećani udio dodanih šećera, zasićenih i industrijski proizvedenih transmasnih kiselina, soli, boja konzervansa i umjetnih sladila, kao što su:
- zaslađeno/čokoladno mlijeko, deserti od jogurta, rižino mlijeko, pakirane kreme,
- slatkiši kao što su čokolada, kolačići, lepinje, kolači itd.,
- složena peciva (pizza, peignirli, palačinke, kroasani, kolači, umacipita od sira, pita od špinata, pita od šunke i sira, pita od sira, pita od mesa),
- čokoladni namazi i namazi od orašastih plodova (tahini, maslac od kikirikija) s visokim udjelom dodanih šećera,
- pržena hrana (krumpir, meso, riba, kroketi itd.), margarin i maslac,
- slane grickalice (čips, škampi i sl.),
- suhomesnati proizvodi i ostale mesne prerađevine,
- bezalkoholna pića i komercijalni sokovi,
- prirodni voćni sokovi. Treba razlikovati svježe voće i zdravstvene dobrobiti njegove konzumacije te svježe voćne sokove koji su namirnice bogate slobodnim šećerima. Preporuča se da stanice izbjegavaju davanje prirodnih voćnih sokova i preferiraju svježe voće. Osim toga, prema nacionalnim prehrambenim preporukama, konzumacija voćnih sokova (čak i prirodnih) ne smije prelaziti 120 ml (pola čaše) dnevno (što odgovara 1 porciji voća).
- Na kraju se ističe da je zabranjeno davati med djeci mlađoj od 1 godine, zbog opasnosti od botulizma.
Ponuda voća, povrća i cjelovitih žitarica
Prema nacionalnim prehrambenim preporukama, djeca bi svaki dan trebala jesti odgovarajuće količine hrane bogate dijetalnim vlaknima. Unos dijetalnih vlakana pridonosi razvoju crijevnog mikrobioma, normalnom funkcioniranju i u konačnici zdravlju crijeva te dovoljnoj sitosti.
Za djecu od 1-2 godine preporučuje se dnevno jesti 1 porciju voća i 1 porciju povrća, a za djecu od 4 godine 1-2 porcije voća i 1-2 porcije povrća dnevno.. Istovremeno se preporuča dnevna konzumacija žitarica (2-3 porcije za djecu do 3 godine i 4-5 porcija za djecu od 4 godine) s davanjem prednosti cjelovitim žitaricama u odnosu na prerađene. Sukladno tome, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, djeca u dobi od 2-5 godina trebala bi dnevno unositi najmanje 250 g voća i povrća te unositi najmanje 15 g biljnih vlakana dnevno.
Međutim, prema podacima nedavnih istraživanja u našoj zemlji na djeci predškolske i školske dobi, samo mali postotak djece pridržava se preporuka za konzumaciju voća i povrća.
Kako bismo povećali unos vlakana u predškolskoj djeci i educirali djecu da jedu raznovrsno voće, povrće i cjelovite žitarice, preporučuju se dijete u vrtićima:
– Osigurajte dnevno 1 porciju povrća ili kao sirovu salatu (npr. rajčica, krastavac, kupus), ili kao kuhano (npr. brokula) ili kuhano povrće (npr. grah, deverika) preferirajući sezonsko povrće. Budući da dojenčad i mala djeca imaju urođene sklonosti slatkim i slanim okusima i averziju prema gorkim okusima, njihovi skrbnici trebaju biti strpljivi i uporni kako bi kroz ponovljeno uzimanje raznovrsnog povrća od ranog djetinjstva biti kultiviran u tim okusimaa dugoročno povećati sklonost povrću koje je jedna od temeljnih skupina namirnica tradicionalne mediteranske prehrane s mnoštvom blagotvornih djelovanja za njihovo zdravlje. Uostalom, dojenče ili malo dijete će možda morati iskusiti novi okus barem 8 do 10 puta prije nego što ga konačno prihvati.
– Osigurati dnevno 1 porciju svježeg voća, preferirajući sezonsko voće i izbjegavajući davanje prirodnih voćnih sokova.
– Svakodnevno osigurati cjelovite žitarice (žitarice za doručak, zob, tjestenina, riža) i proizvode od cjelovitih žitarica (kruh, tost), koji sadrže velike količine vlakana korisnih za zdravlje, u usporedbi s prerađenim – „bijelim“ žitaricama .
Pročitajte također:
Pretilost: Deseci novih lijekova za mršavljenje na popisu lijekova – kada će izaći na tržište?
Dijabetes: Navike spavanja koje povećavaju rizik od bolesti za 34% – Šest savjeta kako ih popraviti
Dijabetes: “Zeleno svjetlo” za nadoknadu troškova sustava za bilježenje glukoze
