Odavno je poznato da virusne infekcije mogu biti teže kod muškaraca nego kod žena, no zašto je tomu tako ostaje misterij. Barem do sada.
Znanstvenici su otkrili da dodatni gen povezan s X kromosomom može objasniti smanjenu težinu virusne infekcije kod žena. Prema njima, ključ bi mogao ležati u epigenetskom regulatoru koji povećava aktivnost specijaliziranih antivirusnih imunoloških stanica poznatih kao stanice prirodnih ubojica (NK).
U studiji objavljenoj sredinom ožujka u recenziranom časopisu Nature Immunology, tim istraživača s UCLA otkrio je da ženske mišje i ljudske NK stanice imaju dodatnu kopiju gena povezanog s X kromosomom koji se zove UTX. UTX djeluje kao epigenetski regulator za poboljšanje antivirusne funkcije NK stanica dok suzbija broj NK stanica.
Paradoksalno, broj antivirusnih stanica prirodnih ubojica (NK) povećan je kod muškaraca. Pokazali smo da dok je broj NK stanica povećan u muških miševa, oni pokazuju smanjenu efektorsku funkciju u usporedbi sa ženkama miševa i ljudima. Ove razlike ne ovise samo o gonadnim hormonima, budući da postoje u gonadektomiranih miševa.
Nedostatak seksualnog interesa kod muškaraca – povećan rizik od smrti
“Nismo razumjeli zašto povećani broj NK stanica nije više štitio tijekom virusnih infekcija. Ispostavilo se da žene imaju više UTX-a u svojim NK stanicama nego muškarci, što im omogućuje učinkovitiju borbu protiv virusnih infekcija,” rekla je koautorica Maureen Suh, dr. sc., profesorica mikrobiologije, imunologije i molekularne genetike i pedijatrije. na UCLA David Geffen School of Medicine.
Istraživači primjećuju da je to točno bilo da su miševi imali spolne žlijezde (jajnike kod ženki; testise kod mužjaka). Ženke miševa s nižom ekspresijom UTX imaju više NK stanica koje su manje sposobne kontrolirati virusnu infekciju.
“Otkrića sugeriraju da bi terapije koje uključuju imunološki odgovor trebale biti usmjerene na personaliziranu medicinu. “S obzirom na nedavno uzbuđenje s upotrebom NK stanica, morat ćemo uključiti spol kao biološki čimbenik u odluke o liječenju i dizajnu imunoterapije”, kaže koautor Tim O’Sullivan, izvanredni profesor mikrobiologije, imunologije i molekularne genetike na Geffen škola.. /zdrave.to
Lajkajte zdrave.to i na Facebooku gdje ćete pronaći još puno korisnih i zanimljivih štiva za svakoga!
