Rizik za javno zdravlje koji predstavlja tužno vodstvo Grčke u zlouporabi antibiotika i najvišim stopama antimikrobne rezistencije istaknut je u kontekstu konferencije za tisak koju su organizirali Atensko liječničko društvo, Helenska međuopćinska mreža zdravih gradova P.O.Y i Helensko društvo za kemoterapiju , povodom Svjetskog tjedna informiranja i podizanja svijesti o rezistenciji mikroba na antibiotike (18.-24. studenog 2023.).
Ova inicijativa dio je višegodišnjeg nastojanja ISA-e da, u suradnji sa znanstvenom zajednicom, informira građane o ovoj važnoj temi.
Govornici su bili predsjednik ISA i EDDYPPY g. Giorgos Patoulis, emeritus profesor patologije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ateni – zarazne bolesti, predsjednik Hellenic Society of Chemotherapy, gđa Eleni Giamarellou, emeritus profesor patologije-infektivne Diseases EKPA, član odbora Hellenic Society of Chemotherapy, gđa. Kyriaki Kanellakopoulou, generalni direktor KAPA Researcha, g. Tassos Georgiadis, dok su članovi upravnog odbora ISA, g. Fotis Patsourakos, potpredsjednik 1, I. Kehris, blagajnik i S. Tsoukalos bili su prisutni.
U sklopu konferencije za novinare izneseni su podaci istraživanja koje je 10. godinu zaredom provela KAPA Research u ime ISA-e i Helenskog društva za kemoterapiju, a prema kojem je svaki četvrti Grci u kući drže antibiotik za slučaj potrebe! Ono što ohrabruje jest da je uvođenjem obveznog propisivanja antibiotika koje je ISA postigla, nakon dugogodišnje borbe 2020. godine, značajno smanjena njihova nepromišljena uporaba.
Predsjednik ISA-e i EDDYPPY regionalni guverner Atike, g. Giorgos Patoulis, istaknuo je: „Nažalost, naša zemlja je još uvijek u nepovoljnom položaju, držeći negativno vodstvo među europskim zemljama, u nepotrebnoj potrošnji antibiotika što se pretvara u vodstvo u otpornosti mikroba. Nepotrebna uporaba antibiotika je javnozdravstveni problem od velike važnosti, koji se tiče velikog dijela globalne zajednice.
Građani moraju shvatiti da antibiotici nisu bezopasni i zbog toga se ne smiju uzimati bez liječničkog recepta. Liječnička komora Atene u suradnji s Helenskom međuopćinskom mrežom zdravih gradova P.O.Y i Helenskim društvom za kemoterapiju nastavlja već 10. godinu Panhelensku informacijsku kampanju na temu Mitovi i istine o antibioticima i cjepivima s u cilju informiranja javnosti o ovoj ozbiljnoj stvari i zaštite javnog zdravlja”.
Zašto Grci pretjerano konzumiraju antibiotike
Profesor emeritus patologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Ateni – specijalist za infektivne bolesti, predsjednik Hellenic EKPA-e, član Upravnog odbora. iz Helenskog društva za kemoterapiju, gospođa Kyriaki Kanellakopoulou, osvrćući se na prekomjernu potrošnju antibiotika u zajednici, istaknula je da visok postotak Grka inzistira na uzimanju antibiotika, čija je primjena besmislena, jer se radi o virusima kod kojih antibiotici, po definicija, nisu učinkoviti .
Kako je objasnio profesor, većina infekcija koje nam se događaju zimi, poput otitisa, bronhitisa, sinusitisa i “prehlade”, koja se manifestira curenjem nosa, kašljem, grloboljom, bolovima u mišićima, kostima i temperaturom , su virusi koji se sami izliječe za otprilike tri dana. Antibiotici su potrebni samo za ozbiljne bakterijske infekcije koje dijagnosticira liječnik.
Nakon dugogodišnje borbe ISA-e, 2020. godine odlukom države antibiotici su isključivo lijekovi na recept. No, čini se da pacijenti “guraju” liječnika da im da antibiotik. Još gore, 25% Grka drži antibiotike kod kuće u slučaju potrebe, zaboravljajući na posljedice prekomjerne konzumacije antibiotika ili čak toksične posljedice ako im je istekao rok trajanja.
Posljedice prekomjerne konzumacije
Dakle, koje su to posljedice? Prema gospođi Kanelakopoulou nuspojave, kao što su npr. osip, bronhijalna astma i alergijski šok, koji ugrožava sam život bolesnika, toksičnost bubrega i jetre, teški dijarealni sindromi, kao što je pseudomembranozni kolitis sa stopom smrtnosti većom od 20% oboljelih. Također, nedavna istraživanja su pokazala da će djeca koja su uzimala antibiotike prije navršenih 6 mjeseci postati pretila.
Ali najgora nuspojava odnosi se na razvoj otpornosti mikroba na antibiotike, tako da ovi potonji više nisu aktivni u mikrobnim infekcijama. Nažalost, naša zemlja prednjači i po rezistenciji među europskim zemljama, tako da se, barem za mikrobe koji najčešće uzrokuju sinusitis i upalu pluća, poput pneumokoka, rezistencija kreće između 40-60% za navedene antibiotike, npr. kao što su makrolidi i cefalosporini, za kolobakterije koje obično uzrokuju infekcije mokraćnog sustava rezistencija na ampicilin prelazi 50%, dok na kinolone prelazi 20%, tako da je njihova empirijska primjena zabranjena.
Slika u Anketi
Prema usporednim rezultatima snimanja ECDC-a (Europskog centra za kontrolu bolesti), grčka potrošnja antibiotika dvostruko je do šest puta veća u usporedbi s drugim europskim zemljama, već od 2009. do 2020. godine, a najmanja je potrošnja u sjevernim zemljama. Europe.
Generalni direktor KAPA Researcha, g. Tassos Georgiadis, predstavio je zaključke ankete koju su proveli u ime ISA-e i Hellenic Society of Chemotherapy.
Konkretno, prema g. Georgiadisu:
Istraživanje je važan alat za praćenje upotrebe antibiotika u Grčkoj. Provodi se od 2013. godine, a ovogodišnje istraživanje provedeno je od 4. do 7. studenog na uzorku od 1097 osoba u 13 regija u zemlji.
Prema podacima iz ankete, 3 od 4 Grka uzelo je antibiotik u posljednjih 12 mjeseci, dok dvoje od deset nikada nije uzelo antibiotik. 16% uzelo je antibiotik zbog stomatoloških razloga, 21% zbog raznih razloga teške bolesti ili operacije, 11% zbog liječenja infekcija, a 19% kao uzrok navodi uporan kašalj i respiratorne probleme ili bronhitis.
Prvi pozitivan zaključak koji proizlazi iz podataka je da se u posljednjem desetljeću značajno smanjio postotak onih koji uzimaju antibiotike bez recepta (sa 16% u 2013. na 6% u 2023.). Najvažniji dio pada bilježi se u posljednje dvije godine (s 12% u 2021. na 6% u 2023.). Međutim, značajan postotak od 32% i dalje drži antibiotike u svom kućnom hladnjaku za hitne slučajeve (taj postotak je neznatno smanjen u odnosu na 2013. kada je iznosio 36%).
Drugi pozitivan zaključak tiče se nuspojava. Postotak ljudi koji prijavljuju nuspojave uzimanja antibiotika pada na 19% u 2023. s 26% u 2013. Čini se da je upotreba antibiotika samo uz liječnički recept pridonijela problemu nuspojava jer upotreba više nije nepromišljena, već je učinjena sa stručnjacima za praćenje.
Naposljetku, veliki postotak Grka (55%) je čuo ili pročitao da u Grčkoj postoji prekomjerna i nepotrebna upotreba antibiotika, 35% navodi da je čulo da je potrebno koristiti antibiotike samo uz liječnički recept, a samo 3% % su čuli nešto o otpornosti mikroba na antibiotike. Čini se da se u tim stvarima trud medicinske zajednice isplati pa imamo više informiranih građana o ovoj temi.
Grčka: Negativno prvo u 13. godini
Profesorica emeritus patologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Ateni – specijalistica za infektivne bolesti, predsjednica Helenskog društva za kemoterapiju, gđa. Eleni Giamarellou naglasila je da Grčka i 2023. godine nastavlja svoje žalosno prvo mjesto među europskim zemljama po pitanju zlouporabe antibiotika i najveće stope rezistencije mikroba na antibiotike, kako u zajednici – s do šest puta većim stopama potrošnje antibiotika u usporedbi s drugim europskim zemljama – tako i u bolnicama, gdje lijekovi posljednje generacije poput karbapenema sada imaju izgubili su svoju učinkovitost suočeni s porastom multirezistentnih mikroba, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
Bolničke klice
Prema gđi Giamarellou, “empirijska zaštitna prekomjerna konzumacija antibiotika” stvorila je mikrobe kao što su Klebsiella i Acinetobacter, višestruko otporne na karbapeneme, s rezultatom da se čak i zadnja aktivna skupina antibiotika daje empirijski (tj. bez potvrde kulture), tako da je u opasnosti i da ona bude beskorisna. I što se onda događa? Ostvarit će se englesko proročanstvo iz 2015. da će nakon 2050. godišnje u svijetu umirati 10 milijuna ljudi. ljudi od infekcija uzrokovanih bakterijama rezistentnim na više lijekova?
U 2019. život je izgubilo 1,27 milijuna ljudi. ljudi zbog trajnosti, dok za još 4,95m. njihova se smrt pripisivala multirezistentnim mikrobima. U Europi, barem za 2020., infekcije rezistentne na više lijekova premašile su 800 000, uzrokujući 35 000 smrti.
Položaj Grčke
A nakon naših europskih prvenstava u zajednici, kakav je naš položaj u bolnicama? Kao što je gospođa Giammarellou objasnila na temelju podataka ECDC-a, mi smo i ovdje – među europskim zemljama – prvi s 20 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika, slijede Italija s 19, Cipar i Portugal s 10, Poljska s 9, da bismo došli do samo 2 smrtnih slučajeva u Norveškoj i Nizozemska. Ujedno smo, opet na temelju registracijskih podataka ECDC-a, prva zemlja u Europi po potrošnji karbapenema u 2020. godini, dragocjenih antibiotika za liječenje bolničkih infekcija, čija prekomjerna konzumacija dovodi do njihove rezistencije i neuporabe.
Postoji rješenje;
Gospođa Giamarellou naglašava da, ako se uzme u obzir da je “Kraj antibiotika” službeno najavljen, budući da novi antibiotici učinkoviti protiv multirezistentnih mikroba neće uskoro biti pušteni na tržište, postoje rješenja za borbu protiv ove ozbiljne i hitne problem i napraviti antibiotike. Stoga se čini da je prisutnost posebno educiranog infektologa i farmaceuta, na puno i puno radno vrijeme, odlukom države, barem u svakoj tercijarnoj bolnici, koji će preuzeti nadzor nad propisivanjem antibiotika u suradnji s liječnika, dokazano smanjuje otpornost.
Već 13. godinu zaredom naša zemlja vodi neravnopravnu bitku protiv zlouporabe antibiotika, fokusirajući zabrinutost grčkih i europskih znanstvenika na triptih: Obrazovanje, Osobna odgovornost, Politička volja za posebnim tretmanom u zajednici i bolnicama, kao i trošak otpornosti na antimikrobne lijekove u ljudskim životima i opterećenje zdravstvenih sustava stalno raste.
Jedino rješenje koje grčkom građaninu preostaje je racionalna uporaba postojećih antibiotika, jer je dokazano da ako se naša flora ne “liječi” antibioticima barem 3-6 mjeseci, rezistentni klonovi nestaju i prevladavaju one osjetljive – u antibioticima – mikrobne populacije, što još jednom dokazuje ogromnu odgovornost svih nas, bilo kao liječnika, društva ili pacijenata.
Onda antibiotici? Vrijeme je da se svi uozbiljimo!
Nema antibiotika za prehladu ili zubobolju, nema kod kuće, nema pritiska na našeg liječnika. Antibiotici nisu ni vitamini ni lijekovi protiv bolova!
ieidiseis.gr
