Pedagozi i dječji psihijatri primjećuju da se učenici sada teže koncentriraju nego prethodne generacije. Nažalost, smanjena je dob u kojoj će djeca doći u doticaj s tehnologijom i njezinim brzim mijenjanjem slika te nabaviti vlastiti elektronički uređaj.
Što djeca mlađa od 3 godine više gledaju televiziju, to je veća vjerojatnost da će imati problema s koncentracijom za 10%.
Distrakcija se definira kao poteškoća mozga da usredotoči svoju koncentraciju na jedan podražaj, ignorirajući druge podražaje koji mogu postojati zajedno, dajući prednost potrebi da se koncentrira na najvažnije.
To je neurorazvojni poremećaj koji se očituje prije treće godine života, a također je posljedica nasljednih čimbenika. No, suvremeni digitalni način života, uz potrebu za istodobnim bavljenjem mozga brojnim aktivnostima (multitasking), neminovno uzrokuje podjelu naše pažnje”.
Mozak radi kao kompjuter. Ima privremenu memoriju za obavljanje trenutnih zadataka i dublju memoriju, gdje se prosljeđuju informacije koje se pamte. Za potpunu koncentraciju na aktivnost potrebno je 18 minuta. Svaki podražaj koji ometa funkciju predmemorije – npr. provjera e-pošte, rezultirat će brisanjem informacija prije pohranjivanja.
Budući da je prosječna upotreba našeg mobilnog telefona svakih 15 minuta, shvaćamo ograničenu količinu pohrane informacija. Stalna distrakcija održava a disfunkcionalna fluktuacija kortizola, hormona stresa, što dovodi do različitih simptoma tjeskobe. Osim toga, dopamin, neurotransmiter euforije, vraća se natrag kada mozak neprestano obrađuje nove podražaje u svojim neuralnim krugovima nagrađivanja, što ga uzrokuje da ovisnost traži distrakciju, obično besmislene podražaje.
Stoga se potiče potreba za čitanjem poruke u inboxu, primajući dopaminsku nagradu, inače patimo od ovisnosti. Također, zbog toga osjećamo potrebu stalno provjeravati mobitel.
Dugoročno, prema najnovijim istraživanjima, kontinuirana izloženost mozga višestrukim istovremenim podražajima, uzrokuje pad IQ-a do 15 bodova, slično kao kod ljudi koji bdijeju.”
Ali kada korištenje interneta kod djece i adolescenata postaje problem? Za 36% obitelji svakodnevne su svađe oko ovog pitanja. Očito je čak i nakon godina pandemije postotak korištenja interneta među tinejdžerima i djecom vrtoglavo porastao.
Posljedice zlostavljanja
• Mentalni zamor: Negativan učinak na ispunjavanje zadataka učenja i pad uspješnosti učenja.
• Smanjenje kapaciteta pamćenja: Tehnologija je olakšala proces pamćenja, pa ga ne prakticiramo.
• Ometanje – poremećaji spavanja: Količina vremena koju djeca danas spavaju ima tendenciju smanjenja. Njegov nedostatak pogoršava sve simptome.
• Poremećaji u prehrani
• Izloženost rizicima – maltretiranje
• Seksualno iskorištavanje
• Anksiozni poremećaji: Zbog kontinuiranog lučenja adrenalina i kortizola tijekom virtualnih aktivnosti. Dugotrajni anksiozni poremećaji postaju somatizirani što rezultira pojavom fizičkih tegoba kao što su glavobolje, gastrointestinalne smetnje, hormonalni poremećaji, autoimunost, dijabetes melitus.
• Depresija: ključni simptom depresije u adolescenciji je agresivno ponašanje. Još jedan važan simptom, na koji utječe društvo adolescentne skupine, jest samoozljeđujuće ponašanje.
• Socijalna i komunikacijska disfunkcija: Nagrizanje načina na koji se ljudi ponašaju i uništavanje društvenog tkiva.
• Zanemarivanje zdravih i potrebnih aktivnosti za njihov psihoemocionalni razvoj, poput bavljenja sportom, umjetnošću i sl.
• Nasilno ponašanje: Upoznatost s nasiljem, bez svijesti i empatije.
Korisni savjeti za roditelje
1. Koja je prava dob za nabavu mobilnog telefona?
U 2012. prosječna dob kupnje mobilnog telefona bila je 12 godina, sada je 10 godina, a protok vremena u kombinaciji sa širenjem tehnologije gura dob kupnje mobilnog telefona još niže.
Ne postoji odgovarajuća dob, što se prije otvori pandorina kutija to bolje. Očito, to ovisi o zrelosti djeteta i obitelji, o obrazovanju i pismenosti, o čemu su roditelji i učitelji trebali voditi računa svih prethodnih godina.
Naime, digitalno obrazovanje je moderna potreba, obrazovanje za vrijednost informacija i privatnosti. Tipično, nisu djeca ta koja se konstruktivno bave računalima, programiranjem, robotikom itd., već ona koja se bave isključivo društvenim medijima, video igrama itd.
Dati djetetu mobitel s mogućnostima društvenog umrežavanja je kao da mu date auto, a da ne znate koristiti gas, kočnicu, sigurnosni pojas i ostavite ga samog na autocesti.
2. Za nesmetano funkcioniranje obitelji i zdrav razvoj naše djece dužni smo odmalena uspostaviti zajedničke i jasne granice i pravila.
3. Sa svojom djecom od malih nogu istinski komuniciramo i diskretno ih pratimo, s distance, sukladno njihovoj dobi.
4. Učimo svoju djecu pravilnom korištenju interneta (digitalno opismenjavanje), koristeći ga sami, na ispravan i društveno prihvatljiv način. Mi smo prva generacija koja odgaja djecu u digitalnom dobu, bez osobnih iskustava i minimalnog znanja.
5. Učimo ih komunikaciji, socijalnoj interakciji i empatiji. Obitelj i prijatelji važne su vrijednosti u koje trebamo ulagati. SMS, lajkove i tagove možemo zamijeniti maženjem, zagrljajem i komunikacijom.
6. Potičemo njihov um i razmišljanje zdravim podražajima. Trudimo se steći zdrave navike. Lanci navike su prelaki da bi se osjetili, ali preteški da bi se raskinuli.
7. Opuštamo brzi obiteljski ritam uz brojne aktivnosti i uživamo u međusobnom druženju. Za našu djecu stvaramo uspomene koje će nositi sa sobom i biti im podrška u budućnosti. Da bismo ih stvorili, moramo svjesno živjeti svaki trenutak. Dobro rješenje je svjesno isključivanje iz elektroničke stvarnosti, na određene sate ili dane (intermittent internet fasting).
8. Nosimo se s njihovim negativnim ponašanjem strpljivo i na pozitivan način. Obrazovanje mora zamijeniti kaznu ako želimo odgojiti psihički zdrave odrasle osobe koje će znati na pravi način komunicirati unutar društvene skupine.
9. Rano prepoznajemo razlike u ponašanju naše djece i tražimo pomoć od posebno educiranih stručnjaka što je prije moguće. Ne paničarimo, ali niti ne podcjenjujemo alarmantna ponašanja, koja su već spomenuta.
10. Konačno, uvijek trebamo imati na umu izreku Kleobula iz Lindija, “Metron Ariston”.
ygeiamopu.gr
