Čuli ste. Možda ste to već primijetili. Ako netko u prostoru u kojem se nalazite zijevne, drugi će odmah za njim… Ne? Ali zašto se događa ovaj zijevajući domino? Zašto zijevamo kada vidimo da drugi zijevaju?
Ali što je zapravo zijevanje i zašto se događa? Više znanstveno objašnjenje je sljedeće: “Aktivnost zijevanja sastoji se od nevoljnog širokog otvaranja usta i maksimalnog širenja čeljusti nakon čega slijedi duboki udah i polagani izdisaj”, objašnjava Reyan Saghir, MBBS, BSc (Hons).
“To se obično događa kada smo umorni ili nam je dosadno. Znanost iza svakodnevnog događaja poput zijevanja još nije u potpunosti shvaćena.”
A tu je i najzagonetniji dio zijevanja: čini se da se širi. Iako znanost nije uvjerljiva, postoje mnoge studije o ovom nenamjernom fenomenu, tako da možemo izgraditi prilično sveobuhvatnu sliku o tome zašto zijevamo kada vidimo druge kako zijevaju. Pogledajmo što psihologija ima za reći o tome.
Zašto zijevamo?
Lako je pretpostaviti da zijevamo kako bismo pokušali udahnuti više kisika, što je zapravo ono u što su znanstvenici vjerovali do prije 30 godina. Međutim, ova je teorija opovrgnuta nizom eksperimenata objavljenih 1987. koji nisu pokazali nikakvu povezanost između nedostatka kisika i potrebe za zijevanjem.
Od danas, jedna od najpopularnijih teorija o tome zašto zijevamo je razlog uzbuđenja. Kako se umorimo, posebno kada gledamo dosadne ili neinteraktivne ponavljajuće podražaje poput predavanja, naša tijela zijevaju kao sredstvo za buđenje, kaže dr. Saghir. “Studije su pokazale da je to točno, gdje se može vidjeti da se otkucaji srca osobe povećavaju i dostižu vrhunac 10 do 15 sekundi nakon zijevanja, slično kao kod pojačanja kofeinom.”
Zijevanje se također povezuje s hlađenjem mozga, što bi mogao biti razlog zašto zijevate sve više kako temperatura raste. “Kada se mišići lica opuste, to omogućuje gubitak topline kroz vene lica, a hladan zrak koji ulazi pomaže smanjiti temperaturu mozga putem konvekcije”, kaže dr. Saghir. Prema istraživačima, ideja je da ako je vruće, ali još uvijek dovoljno hladno da veliki udah zraka snizi vašu tjelesnu temperaturu (npr. upravo ste se preselili iz toplog okruženja u hladnije), vi ste u idealnoj situaciji situacija za zijevanje.
Zašto zijevamo kada vidimo da drugi zijevaju?
Prema istraživačima, empatija je najvjerojatniji razlog. “Kako ljudi starimo, poboljšavamo svoj psihosocijalni i neurološki razvoj, uzimajući tuđe zijevanje kao znak da bismo i mi trebali zijevati”, kaže dr. Saghir. Poznat kao zvučni efekt, primijećen je i kod čimpanza, pasa i ljudi.
Zijevanje nije jedino mjesto gdje se može vidjeti ovo oponašanje ponašanja. Na primjer, svakodnevno stalno i automatski oponašamo druge riječi (eholalija) ili radnje (echopraxia) kako bismo se uklopili, napominje dr. Saghir.
Ispostavilo se da je to prirodno – naši su mozgovi… povezani tako da kopiraju ljude oko nas. “Studije su pokazale da zijevanje aktivira ‘zrcalne neurone’ u desnom stražnjem inferiornom frontalnom girusu mozga, koji se aktiviraju prilikom izvođenja ciljanog ponašanja za istinsku imitaciju, čineći prirodno nemogućim odoljeti refleksu zijevanja jer je naš mozak tako podešen”, dodaje dr. Saghir.
Vrijedno je napomenuti da je ova reakcija ograničena samo na potpuno razvijene mozgove. “Kao mentalno zdrave odrasle osobe, naš će psihosocijalni razvoj uzrokovati da zijevamo kad drugi zijevaju. Ali kod ljudi koji nemaju pravilan mentalni razvoj, zarazni učinak zijevanja nije vidljiv”, kaže dr. Saghir. “Na primjer, studije o djeci koja još uvijek razvijaju svoj živčani sustav otkrile su da zijevaju samo zbog umora, a ne kao odgovor na to da netko drugi zijeva. “Slično tome, kod odraslih osoba sa stanjima kao što su autizam ili shizofrenija, kod kojih je društveni razvoj drugačiji, zijevanje nije bilo korisno”, dodaje.
Također možete biti skloniji uhvatiti zijevanje od nekoga do koga vam je stalo. Vraćajući se na koncept empatijskog zijevanja, studije su pokazale da smo skloniji više kopirati zijevanje kada imamo bližu vezu ili odnos s zijevačem. “Na primjer, ako član obitelji zijevne, veća je vjerojatnost da ćete vi zijevati nego stranac – to je zbog empatijske veze koju naš mozak uspostavlja, što znači da više suosjećamo s osobom koja zijeva i želimo odražavati njezine postupke. nenamjerno ,” kaže dr. Saghir.
Dakle, vaše imitativno zijevanje samo je dokaz toga koliko ste empatična osoba – i duboko ukorijenjene ljudske želje da ojačate veze s onima koji su vam bliski. I velike su šanse da se uz svu tu priču o zijevanju osjećate spremnima za zijevanje.
priče o zdravlju.gr
