Hit u liječenju koronarne bolesti su baloni koji ispuštaju lijekove, pokazalo se na zajedničkoj međunarodnoj sjednici Bugarskog i Talijanskog kardiološkog društva, koja je bila jedna od najzanimljivijih XI. Kongresa intervencijske kardiologije koji je održan u Sofiji.
Suvremeni pristup u liječenju koronarne bolesti predstavio je dr. Bernardo Cortese, voditelj kardiološkog odjela klinike San Carlo u Milanu i dio tima Talijanske zaklade za kardiovaskularna istraživanja i inovacije. Dr. Koretze je mladoj publici na tribini predstavio kako se izvodi intervencija balonima koji ispuštaju lijek u arterije pacijenta bez ostavljanja implantata. Ovi novi baloni emitiraju poseban lijek koji se infiltrira u stijenku krvne žile i blokira rast glatkog mišićnog tkiva, sprječavajući stvaranje novih striktura. Ovaj pristup liječenju ima jasnu prednost jer nudi kraću terapiju snažnim antitrombocitnim lijekovima. Također omogućuje naknadnu operaciju premosnice ako je potrebno, jer postavljeni stentovi ponekad predstavljaju nepremostiv problem za kardiokirurge.
Među inozemnim govornicima na forumu je bila i novoizabrana predsjednica Europske udruge za perkutane kardiovaskularne intervencije (EAPCI), intervencijska kardiologinja dr. Alaide Kiefu, koja je ujedno i direktorica “Kliničkih studija” u jednom od vodećih znanstveno-istraživačkih centara u svijetu – bolnica San Raffaele u Milanu.
Naš poznati kardiolog prof. Dobrin Vassilev ponovno je izabran za predsjednika Bugarskog društva za intervencijsku kardiologiju
za sljedeće dvije godine. Drugi mandat prof. Vassileva izglasan je jednoglasno na godišnjoj skupštini društva. Kod nas je invazivna kardiologija najnapredniji dio medicine i ima rezultate usporedive s onima u drugim zemljama EU.
„Za ove dvije godine uspjeli smo napraviti promjene u izgledu specijalnosti i postići puno u smislu proširenja mogućnosti za rad invazivnih kardiologa u Bugarskoj. Nakon prijedloga naše tvrtke, uspjeli smo se izboriti s RFZO-om da počne plaćati neke nove uređaje, poput MitraClip-a te vodiča i katetera u funkcionalnom pregledu stenoza. Bugarski interventni kardiolog već radi s materijalima i uređajima sličnim svim europskim invazivnim kardiolozima. Nastavljamo s ambicijom poboljšanja mogućnosti izobrazbe invazivnih kardiologa i konačnog uvođenja jedinstvenog registra za složene zahvate i srčane udare u invazivnoj kardiologiji. To će dati pravi uvid u pojedinosti o tome što i kako radimo u našem svakodnevnom radu u vezi s nekim od najčešćih pacijenata s kojima se susrećemo“, rekao je prof. Dobrin Vasilev.
Prof. Vasilev je izrazio nadu da će se poboljšati sustav teorijskog i praktičnog osposobljavanja mladih kadrova u našoj zemlji i barem djelomično implementirati preporuke o kojima se govorilo tijekom kongresa. Podijelio je kako će Društvo nastaviti raditi na unaprjeđenju stručne osposobljenosti interventnih kardiologa.
Preko 50% mortaliteta pokazuju kliničke studije u bolesnika s kardiogenim šokom. Vrlo često bolesnici s normalnim arterijskim tlakom razviju puzajući kardiogeni šok unutar nekoliko sati, pa je te bolesnike vrlo teško dijagnosticirati. Prof. Dobrin Vasilev objasnio je da se prijelaz iz klasičnog u komplicirani stadij može dogoditi unutar 2-3 sata do maksimalno 6-8.
Interventni kardiolog podijelio je kako u svojoj praksi provodi strategiju hitne ugradnje intraaortnog pacemakera kod svih pacijenata kod kojih postoji i najmanja sumnja na kardiogeni šok, koji imaju smanjenu ejekcijsku frakciju i ne može se postići potpuna revaskularizacija. Upravo tim pacijentima treba što ranije postaviti uređaj za mehaničku potporu srcu, jer oni imaju najveću potrebu i korist od toga. Nažalost, u Bugarskoj se uređaj rijetko koristi, jer u uvjetima infarkta miokarda RFZO ne plaća sam uređaj i on ostaje na teret bolnica. Oni pak nisu motivirani da to provode, a to je ozbiljan problem.
S tim u vezi, prof. Dobrin Vasilev obvezuje Društvo da inzistira na refundaciji ovih elementarnih uređaja za potporu srčane cirkulacije, koji su uključeni u staze i plaćaju se u drugim specijalnostima, ali ne tamo gdje im je primarna namjena. Naime – u kliničkom putu za infarkt miokarda.
Prof. Dobrin Vasilev objasnio je da tek od ove godine u našoj zemlji RZZO plaća katetere i vodiče za mjerenje funkcionalnog značaja stupnja suženja koronarnih arterija. Time bi se trebao smanjiti broj ugrađenih stentova, po čemu je naša zemlja na prvom mjestu u Europi. Precizirao je da postoji tendencija u svim zemljama do uvođenja funkcionalne procjene koronarne stenoze da je postotak implantacija visok.
Učinak ove studije za pacijenta je zdrav jer je oslobođen uzimanja lijekova koji bi povećali rizik od krvarenja. Oni smanjuju troškove zdravstvenog sustava za lijekove, kao i troškove ponovne hospitalizacije povezane s komplikacijama. Postoji oko 5% rizika da će se krvna žila ponovno suziti kada se postavi stent ili da će pacijent biti ponovno hospitaliziran. Problem je što HZZO godišnje refundira troškove za 1200 vozača, a realno preko 20.000 ljudi godišnje treba takav funkcionalni pregled. To je jedan od ciljeva Društva za sljedeću godinu – povećati broj refundacija.
Margarita Blagoeva
