Što se mora učiniti na Vasiljevo za blagoslov?

U pozadini nedavnih grozničavih priprema, nije iznenađujuće i neočekivano da mnogi zaboravljaju da u 00:00 sati 31. prosinca ne samo da počinje nova godina koja donosi novu nadu i priliku za novi početak, već i sv. Vasiljevdan – bugarski nacionalni praznik, poznat i kao Surva, nije samo prilika da se počaste oni koji nose imena Vasil, Vasilka i njihove izvedenice, već je povezan i sa obredima i običajima Bugara. Kako bi se održao stari običaj, treba znati što se radi na Vasiljevo i kako se slavi blagdan.

Vasilije 2024. – kada se slavi ovaj praznik?

Što se mora raditi na Vasiljevo?

Blagdan posvećen svecu nije samo imendan za one koji nose njegovo ime, već i veliki kršćanski blagdan, koji Bugarska pravoslavna crkva slavi liturgijom. Dan je dio obrednih običaja, a jelo i ono što se radi na Vasiljevo predodređeni su vjerom i tradicijom. Među obredima i obredima vezanim uz Vasiljevo, koji su povezani sa željama za blagoslovom, su:

• Najstarija žena prelazi na stol i dom i poziva sv. Vasil za večerom, zove ga kroz dimnjak peći. Ovaj “poziv” nije poznat u svim dijelovima zemlje, ali je donošenje posvuda običaj.
• Blagdanska trpeza je domaća, tradicionalno je prisutna svinjetina, uz koju ide kiseli kupus, preferira se pacha. Posebno je zanimljiva i vrijedna pažnje činjenica da je ovo jedini slučaj obredne upotrebe svinjskog mesa u bugarskoj duhovnoj kulturi – ne koristi se ni za jedan drugi praznik ili prigodu.
• Na Vasiljevskom stolu poslužuje se i tradicionalna bugarska pita, koja se za ovaj blagdan naziva i mlinica, jer se u nju stavljaju srećonoše da se predvidi kakva će biti nova godina, slično onima u piti za Badnjak i za doček nove godine.
• Za praznik je od posebne važnosti pripremljen obredni hljeb – beskvasna pita, koja se posebno mesi za Svetog Vasilija. Da bi se od nje izmolila plodnost zemlje i zdravlje za stoku, da ambari i torovi budu puni, da zemlja obilno i bogato rodi, u pitar se stavlja srebrna para, a domaćica koja je mijesila mora doticati drveće, tlo u vrtu, košnice pčela i boksove životinja, da budu zdrave i da se roje prije nego opere ruke nakon što umijesi kruh.
• U nekim krajevima stari ljudi po grančicama drijena bačenim u vatru, ljuskama luka ili ugljenu s ognjišta govore kakvo će biti zdravlje ukućana i kakav će biti urod od usjeva, koji će biti najveći. plodna i najviše ona koja rađa.
• Za zdravlje, blagostanje, obilnu žetvu i mnogo novorođenih domaćih životinja, obavlja se i običaj survakanja. U rano jutro, sa survakama u rukama i pjesmicama, blagoslovom i željom za zdravlje i blagostanje, mali survaci idu od kuće do kuće – nekada samo dječaci, a kasnije i djevojčice, i survakaju za zdravlje. Domaćini su u svoje torbe stavljali darove – orahe, jabuke, kravajce, pitu, odnosno hranu, a u modernije vrijeme – što god su kupili u trgovini i nazvali za praznik. Survak je kao običaj sačuvan u nekim dijelovima zemlje, posebno u selima.
• Maškarane igre, protivvučji kolači za zaštitu stada, klečanje crvenog pijetla, narodni narod, gozba također su dio blagdana u različitim krajevima zemlje i čest odgovor na pitanje “Što se radi na Vasiljevo” .

10 velikih želja za Vasiljevo

Iako se običaji za dan svetog Vasilija razlikuju u različitim dijelovima Bugarske, iako su odgovori na pitanje “Što se radi na dan svetog Vasilija” različiti, ako se postavlja u sjevernoj i južnoj Bugarskoj, onda su svi ti običaji povezani na želje za zdravlje, blagostanje i blagostanje obitelji, staleža i zemlje koja ga uzdržava.