Crijeva su naš drugi mozak!

Jeste li ikada čuli izjavu: “Crijeva su drugi mozak”? Bilo da prvi ili tisućiti put čitate ove riječi, čini se da su svakim danom sve istinitije. Kad osjetite vrelinu odbijanja, bol usamljenosti ili onaj tihi glas intuicije o nečemu ili nekome, ne možete zamisliti da to osjećate u svojoj utrobi. Ovo je drugi mozak. Više o uzbudljivoj temi možete pronaći u novoj knjizi Gut Feelings dr. Willa Colea koju izdaje Inspirations Publishing.

Sve emocije mogu dovesti do promjena u radu crijeva. Bez obzira na to kakvi su, od tuge preko uzbuđenja do straha, mogu dovesti do promjena u radu crijeva. Crijeva i mozak komuniciraju izravno i dvosmjerno na vrlo stvaran način.

Da li si ikad imao:

• Pogledate li tanjur s ukusnom hranom i odmah ustanovite da vam kruli želudac?

• Osjećate se nervozno i ​​gubite apetit?

• Ili ostati budan cijelu noć i žudjeti za šećerom cijeli sljedeći dan?

Sve su to manifestacije činjenice da su vaša crijeva vaš dobri stari drugi mozak. U proteklih nekoliko godina znanstvenici su uspjeli produbiti naše razumijevanje ove veze pronalaženjem povezanosti između stanja mentalnog zdravlja, poput anksioznosti i depresije, i crijeva. U novoj knjizi dr. Willa Colea zaronit ćemo u veličanstveni i tajanstveni svijet crijeva, uključujući novosti u istraživanju veze crijeva i mozga te kako značajke crijeva utječu na naše zdravlje svaki dan. Počet ćemo od samog središta svega – crijevnog mikrobioma.

Tu je i 21-dnevni plan za ponovno uspostavljanje veze između intuicije i osjećaja. Za svaki dan je dan jedan savjet ili radnja za svaki od dva jednako važna aspekta zdravlja.

Već smo govorili o kruljenju u želucu kao dokazu povezanosti crijeva i osjećaja, ali naravno da je taj fenomen puno dublji od ovih kratkotrajnih osjeta. Probavnica i mozak zamršeno su povezani uglavnom jednim aspektom živčanog sustava. Naziva se crijevni živčani sustav.

Enterički živčani sustav

je dio perifernog živčanog sustava koji zapravo “živi” u stijenkama gastrointestinalnog trakta. Postoji oko 200 do 600 milijuna neurona crijevnog živčanog sustava ugrađenih u sluznicu i mišiće koji čine crijeva. Nalaze se od samog početka probavnog trakta (usta) do samog kraja (debelo crijevo).

Enterički živčani sustav izravno komunicira sa središnjim živčanim sustavom radi modulacije probave. Uglavnom sudjeluju u procesima poput pokretanja gutanja i otpuštanja probavnih enzima koji nam pomažu probaviti hranu. Ali također je uključen u druge tjelesne procese, uključujući odgovor na stres. Enterički živčani sustav izravno komunicira sa središnjim živčanim sustavom. Zapravo, dva sustava šalju poruke naprijed-natrag tijekom dana, pa čak i dok spavate. To znači da svaki put kada osjetite ubod tjeskobe ili srama ili sreće ili uzbuđenja, vaš mozak i crijeva komuniciraju i odgovaraju u skladu s tim.

Kako emocionalno zdravlje može biti tako veliki razarač zdravlja?

Imajući to na umu, lako je vidjeti kako emocionalno zdravlje može biti tako veliki razarač probavnog zdravlja. Razmislite o tome: vaš živčani sustav može uključiti i isključiti probavu, utjecati na vaše crijevne bakterije, pa čak i trenutno utjecati na pokretljivost crijeva.

Kada govorimo o probavnim problemima, lako se u potpunosti usredotočiti na hranu. Ali postojanje crijevnog živčanog sustava znači da je hrana samo dio jednadžbe. Iako znamo da hrana može djelovati kao lijek ili okidač za bolest, to nije kraj razgovora! Ako ste se zdravo hranili, ali još uvijek imate problema s probavom, postoji velika vjerojatnost da razina stresa i crijevni živčani sustav igraju ulogu. Istraživanje ne laže:

• Poznato je da stres povećava propusnost crijeva, što dovodi do stanja kao što je propusnost crijeva.

• Stres povećava vašu osjetljivost na kronične upale debelog crijeva i gastrointestinalnog trakta.

• Stres je povezan s gastrointestinalnim bolestima! Uključujući funkcionalne poremećaje crijeva, upalnu bolest crijeva, peptički ulkus i gastroezofagealnu refluksnu bolest.

• Poznato je da stres izaziva pogoršanje upalnih bolesti crijeva kao što su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis.

Biti pod kroničnim, dugotrajnim stresom može sabotirati vašu probavu do te mjere da gotovo bez obzira na to što jedete, imate probavne probleme na način koji ne samo da stvara nelagodu, već vas također sprječava da apsorbirate i iskoristite hranjive tvari iz hrane koju jedete .

Zašto?

Zbog gotovo beskrajnih veza između mozga i crijeva, počevši od crijevnog živčanog sustava.

admin/ author of the article

Ja sam talentirani i kreativni novinar specijaliziran za pisanje članaka. Moj zadatak je istraživanje različitih tema, provođenje intervjua, analiza podataka i stvaranje visokokvalitetnog sadržaja koji privlači pažnju čitatelja i inspirira ih na razmišljanje i akciju

Loading...
Zagreba Lajfhaki