24. svibnja obilježavamo Dan bugarske prosvjete i kulture te slavenske pismenosti. Na današnji dan Bugarska slavi nacionalni praznik prosvjetiteljstva, kulture i stvaranja glagoljice Ćirila i Metoda, poznatih i kao “Solunska braća”.
Ćiril i Metod napisali su prve prijevode Svetoga pisma na glagoljici. Prvi poznati dokaz o slavlju blagdana pronađen je u armenskoj kronici iz 1813. godine, koja spominje slavlje svete braće 22. svibnja 1803. u Shumenu. Prvi put, 11. svibnja 1851. godine, u biskupijskoj školi “Sv. sv. Ćirila i Metoda” u gradu Plovdivu, na inicijativu Naydena Gerova, održana je proslava Ćirila i Metoda – tvoraca glagoljice. – organiziran je. 11. svibnja Nayden Gerov nije odabrao slučajno — to je zajednički crkveni blagdan dvojice svetaca. U našoj preporodnoj književnosti prve obavijesti o svetkovanju Ćirila i Metoda 11. svibnja nalazimo u “Hristomatiji slavskogo âzaka” Neofita Rile iz 1852. godine.
Godine 1857. dan “svete braće” slavio se u bugarskoj crkvi “Sv. Stjepana” u Carigradu, zajedno sa službom za sv. Ivan Rilski. Sljedeće 1858. godine ovaj je dan proslavljen i u Plovdivu svečanom službom u crkvi Svete Bogorodice, a zatim je učitelj Joakim Gruev održao uzbudljiv govor o životu i radu Ćirila i Metoda. Praznik se počeo redovito slaviti u Shumenu i Lomu, a od 1860. iu Skoplju. Od 1863. godine 11. svibnja ustanovljen je kao crkveni blagdan svetih ravnoapostolnih Ćirila i Metoda. U Sofiji je praznik organizirao učitelj Sava Filaretov.
Tijekom borbi za crkvenu neovisnost s početka 18. stoljeća, povijesni rad Ćirila i Metoda nije bio samo poticaj, nego i studija slučaja protiv grčkog Ekumenskog patrijarhata. Ona postaje simbol buduće neovisnosti, kako je zabilježio Hristo Botev u jednom od svojih članaka. Blagdan nadilazi crkveno-školske okvire njegova obilježavanja i postaje državnim blagdanom. Nakon 1878. godine obilježavanje Ćirila i Metoda razvija se u dva smjera. U slobodnoj Bugarskoj to je ograničeno na školske praznike. U Makedoniji i Odrinskom, međutim, zadržava svoje funkcije kao demonstracija bugarskog jezika u njegovoj borbi protiv turske vlasti, kao i protiv asimilacijskih nastojanja srpske i grčke propagande. Blagdan Ćirila i Metoda posebnu je važnost dobio nakon Prvoga svjetskog rata.
Uvođenjem gregorijanskog kalendara 1916. godine, blagdan koji su slavile država i crkva slavio se jedan dan – 24. svibnja. Nakon 1969. godine dolazi do sekularizacije odvajanjem crkvenog od svjetovnog kalendara, pa danas postoje dva blagdana – crkveni (11. svibnja) i svjetovni (24. svibnja). 24. svibnja proglašen je službenim praznikom NR Bugarske odlukom 9. Narodne skupštine od 30. ožujka 1990., a od 15. studenoga 1990. službeni je praznik Republike Bugarske, kada je Narodna Republika Bugarske je preimenovana u Republiku Bugarsku.
Najraniji zapisi o slavljenju 11. svibnja kao dana svetih ravnoapostolnih i prosvjetitelja Ćirila i Metoda potječu iz 12. stoljeća, a priznati su kao sveci već krajem 9. stoljeća. Zasebno se spomen na sv. Ćirila slavi 14. veljače, a na sv. Metoda 6. travnja (na dane njihove smrti). Sveruska sinoda u povodu proslave tisućite obljetnice Moravske misije sv. Ćirila i Metoda donio je sljedeću odluku: „U spomen tisućljeća, otkako je jezik otačastva našega prvi posvećen evanđeljem i Kristovom vjerom, ustanoviti godišnje, počevši od ove godine 1863., 11. svibnja kao crkveni blagdan preč. Ćirila i Metoda!” Nakon toga, praznik se slavi u svim pravoslavnim slavenskim zemljama.
Opća svetkovina sv. Ćirila i Metoda slavila je i bugarska crkva u narednim stoljećima, au doba renesanse postao je i školski praznik pisma. Blagdan sv. Sveti Ćiril i Metod slave se tijekom renesanse ne samo u bugarskim zemljama, nego iu inozemstvu — među renesansnom imigracijom u Rumunjskoj i Rusiji, među bugarskim studentima u inozemstvu, među Bugarima prognanim u Diyarbekiru. Godine 1856. Joakim Gruev je predložio dan sv. Ćirila i Metoda slaviti kao praznik bugarskih studenata.
Godine 1892. Stojan Mihajlovski je napisao tekst školske himne s prvim stihom “Idite narode preporođeni”. Himna nosi naziv “Himna sv. sv. Ćirila i Metoda” i sastoji se od 14 stihova od kojih se danas najčešće izvodi prvih šest. Panayot Pipkov stvorio je glazbu za himnu 11.05.1900. 11. svibnja pravoslavna crkva slavi kao blagdan svetog Ćirila i Metoda, dok se 24. svibnja ustalio kao praznik slavenske pismenosti, bugarske prosvjete i kulture.
24. svibnja slavi se i u Rusiji kao praznik slavenske pismenosti i svete braće Ćirila i Metoda. Ondje je prvi put obilježen 1986. godine na inicijativu murmanskog književnika Vitalija Maslova. U Murmansku je najsjevernija točka, gdje se nalazi spomenik Sv. Sv. Ćirilu i Metodu.
Braća su kanonizirana kao sveci zbog prijevoda i popularizacije Biblije na staroslavenskom jeziku (popularnost je stekao u ruskom izdanju kao crkvenoslavenski, crkvenoslavenski) i širenja kršćanstva među Slavenima. Papa ih je proglasio zaštitnicima Europe. Pravoslavna crkva ih također poštuje kao jedne od Svete Sedmorice.
