Ljudska logika je nesavršena. Ljudi drugačije percipiraju informacije, često zanemaruju činjenice i više su pod utjecajem svojih emocija.
U konačnici, informacije su iskrivljene i pojedinci počinju pogrešno percipirati stvarnost.
Takva kognitivna iskrivljenja koja utječu na ljudsku percepciju svijeta su različita. O najčešćim od njih bit će riječi u nastavku.
Navika generaliziranja
Često ljudi donose određene zaključke, a da nemaju potpune i opširne informacije o nekom pojedincu ili nekoj situaciji.
Etiketirat će, iz njihovih usta izlazit će određeni klišeji, na primjer, “Svi su ljudi potrošači”, “Ja to nikada neću moći.” Sve to dovodi do pesimizma i pogrešnih zaključaka.
Dihotomno mišljenje
Cijeli svijet je podijeljen na crno i bijelo. Nemogućnost kompromisa, nedostatak polutonova – sve je to svojstveno ljudima s niskim samopoštovanjem.
Ne znaju uživati u životu u svoj njegovoj raznolikosti, u jednom trenutku prestanu vjerovati da bi sve moglo biti drugačije.
Personalizacija
Ova kognitivna distorzija karakteristična je za ljude koji vjeruju da se sve na ovom svijetu vrti oko njih. Ne uzimaju u obzir da oni oko njih mogu imati svoje probleme koji nemaju nikakve veze s njima.
Smatraju se krivima za sve i uvijek preuzimaju odgovornost za ono što se događa.
Trebalo bi
“Moram biti uzorna kći”, “Ne mogu napustiti roditelje i otići raditi u drugi grad” i druge fraze koje osoba može izgovoriti sa zavidnom redovitošću.
Svi ti zahtjevi dolaze od ljudi koji žele manipulirati drugima. Ako čovjek vjeruje tuđim riječima, onda mu u jednom trenutku postane teško razlikovati svoje želje od ideja koje mu je netko nametnuo.
Frekvencijska iluzija
Puno se stvari događa oko osobe koje prolaze nezapaženo. Ali u jednom trenutku počinju je pratiti samo određene pojave. Na primjer, trudnica će često susresti dame koje su u zanimljivom položaju.
Ako se osoba odluči baviti sportom, može otkriti da poznaje nekoliko trenera, pa čak i vlasnika teretane. Ovo iskrivljenje naziva se fokus pažnje. Osoba jednostavno počinje vidjeti nešto na što prije nije obraćala pozornost.
Učinak uključenosti
Ovo kognitivno iskrivljenje sastoji se od preuveličavanja vlastitih zasluga i odbijanja uočavanja doprinosa drugih u procesu rada.
U ovom slučaju, osoba je potpuno uvjerena da su samo njegovi uspjesi doveli do izvrsnog rezultata. Svoja postignuća smatra najvažnijima, a svoje vještine savršenima.
Katastrofizacija
Ako dođe do takvog iskrivljenja, tada osoba može početi razmišljati negativno. Svaka greška za njega je katastrofa.
Ali pogreška se može ispraviti ako počnete razmišljati o tome kako to učiniti, a ne tući sebe frazama “Sve je izgubljeno”, “Gotov sam”. Ovu situaciju možete ispraviti ako se jednostavno smirite i izvučete maksimalnu korist iz situacije.
Označavanje
Nametanjem svog mišljenja, lijepljenjem etiketa na ljude, pojedinac počinje biti pristran prema drugima i vjerovati u vlastitu nepogrešivost.
On nesvjesno prilagođava činjenice svojoj fikciji i sam u nju vjeruje. Pritom zaboravlja da nema pravo kažnjavati druge za pogreške ili čak jednostavno osuđivati.
Učinak imaginarne istine
Ako se osoba dovoljno dugo hrani iskrivljenim informacijama, ona će u to sigurno povjerovati. Uobičajene informacije više se neće doživljavati kritički.
Ali to ne znači da je to istina. Cijela stvar je u tome da sve činjenice moraju biti provjerene. Morate pregledati nekoliko izvora, usporediti ono što se tamo spominje i donijeti vlastite zaključke. Samo u ovom slučaju slika će postati jasna.
Emocionalno razmišljanje
Sve je u redu, ali postoji osjećaj da nešto nije u redu. Ova kognitivna distorzija javlja se kod emocionalnih ljudi kojima je lako manipulirati.
Promjene u zdravlju, nemaran pogled izvana mogu dovesti do činjenice da mašta dojmljive osobe počinje raditi. Da bi se riješio te iskrivljenosti, osoba treba gledati samo stvari koje imaju stvarnu potvrdu.
Netolerancija na nelagodu
Uvjerenje da se sve treba dogoditi kako čovjek želi dovodi do netolerancije. Pojedinac počinje preuveličavati probleme, izmišljati stvari koje zapravo ne postoje.
Vještina uživanja u malim stvarima, sposobnost da se situacija sagleda s druge strane i u njoj vidi nešto dobro može vam pomoći da se riješite takve kognitivne distorzije.
Osoba treba ostati na oprezu, analizirati svoje ponašanje i percepcije. To će vam pomoći da se riješite postojećih predrasuda, kao i spriječiti bilo kakve kognitivne distorzije u budućnosti.
