Zagreba Lajfhaki

Djeca “Alfa”: što najmlađa generacija očekuje od škole

Anastasia Buchko, voditeljica ispitnog sadržaja online škole za djecu i tinejdžere Skysmart, govori o tome kako pronaći pristup “alfa” generaciji, je li ih moguće učiti na isti način kao što su nas učili u naše vrijeme, te kakav bi trebao biti suvremeni učitelj.

Desetogodišnjaci bilo koje generacije su promjenjivi.

Ako odrasli već imaju ustaljene obrasce ponašanja, onda je rad s djecom uvijek eksperiment.

No, priča o djeci rođenoj nakon 2010. nije generacijska, već zajednička svima. I na nas i na njih utječu isti faktori. Živimo u doba viška informacija i manjka pažnje. Vrlo je teško zadržati fokus na jednoj stvari.

Djecu ne možemo tjerati da uče – djeca novijih generacija neće raditi ono što ne žele. Stoga stari metodološki pristup “Uči jer sam ja tako rekao” više ne funkcionira. Ovu djecu treba motivirati. “Zašto mi ovo treba?” je prvo pitanje koje se postavlja u svakoj lekciji. I moramo znati odgovoriti na njega.

Fotografija: Pixabay

Imao sam iskustvo rada u nekoliko offline škola, sada radim online i definitivno mogu reći da je online format puno povoljniji u tom smislu. Online škole su fleksibilnije, brže reagiraju na promjene i prilagođavaju se stvarnosti. U javnoj offline školi sve je kompliciranije. Na primjer, udžbenici se jako dugo pišu i još dulje dolaze do školske knjižnice, ali možemo brzo izraditi lekcije i zadatke na temelju najnovijeg gradiva.

Tako dijete odmah razumije zašto treba proučavati ovu temu, kako je može primijeniti u svakodnevnom životu. Ne da biste završili vježbu na ruskom, već da biste napisali kompetentan post na društvenoj mreži ili poruku u messengeru. Lekcije sastavljene prema obrazovnom modelu Skysmart na zabavan način pokazuju da matematika, fizika ili kemija nisu apstraktne stvari, već alati za razumijevanje svijeta.

Mikroučenje je još jedan globalni trend koji škole moraju uzeti u obzir. Mini-tečajevi, kratki programi, mali dio teorije, pet minuta prakse. Dijeljenje informacija u male segmente percepcije omogućuje vam brzu promjenu vrste aktivnosti i dulje održavanje pažnje.

Ovo nije hir ili moda – naš mozak još nije stigao prilagoditi se takvoj količini informacija. Brzina stvaranja neuronskih veza ne može se promijeniti za deset godina. Mikroučenje je pokušaj prilagodbe i bržeg rada u uvjetima preopterećenosti informacijama. A “alfa” generacija se s tim vrlo dobro nosi.

Budući da ova djeca imaju kraća razdoblja fokusirane percepcije, učitelj mora biti stalno u kontaktu s djetetovim emocionalnim stanjem i primijetiti kada učenik počne biti rastrojen i gubiti trag. Poučavanje današnje djece nije jednosmjerno davanje informacija, već stalni dijalog dvoje zainteresiranih ljudi.

To nije samo zbog preopterećenosti informacijama, već i zbog promjena u obitelji i odgoju. Prije stotinjak godina smatralo se da je roditelj dobar ako je dijete živo, zdravo, obučeno i uhranjeno, no danas to nije dovoljno – želimo da djeca rastu potpuno razvijena i sretna. Važna nam je njihova osobnost, uvažavamo njihovo mišljenje. A djeca također očekuju da ih odrasli slušaju.

Suvremeni učitelj koji može učinkovito raditi s djecom „alfa“ generacije nije hodajući udžbenik koji jednostavno prenosi znanje. Bilo koju informaciju sada je moguće proguglati u nekoliko sekundi; za to nije potreban učitelj. Ne, sada učitelj mora biti zanimljiva osoba, strastven za svoj predmet i sposoban očarati druge. Učitelj se treba natjecati za pozornost s blogerima koji poznaju i vole svoj “štih”, znaju ga prezentirati i stvoriti prepoznatljiv imidž.

Kad sam predavao u školi, zanimao me biljni uzgoj. Možda je moj hobi djeci bio smiješan, ali za njih je bio dio moje slike. Evo učitelja koji objašnjava pravila koristeći memeove i fraze s TikToka i uzgaja geranije. Mnogi su mi kasnije rekli da im se moj predmet svidio samo zato što sam im se i sam učinio zanimljivim.

Ulazimo u razdoblje osobnog brendiranja – svako iskustvo je jedinstveno, svaka osoba je jedinstvena, svatko ima nešto za podijeliti.

Provjereno od strane urednika
Exit mobile version