Nisko samopouzdanje često postaje upravo onaj štap u kotaču koji najviše uništava naše živote i rađa druge komplekse.
Ali evo paradoksa: svi smo mi jednom došli na ovaj svijet s beskrajnom vjerom u sebe.
Vrlo mala djeca nemaju problema sa samopoštovanjem. I tek kako starimo, počinjemo gubiti povjerenje u svoje sposobnosti. Zašto se to događa i kako ne uništiti djetetovo samopoštovanje? Pozabavimo se time Amy Krolevetskoy – metodičar online platforme za podučavanje engleskog jezika za djecu Novakid.
Povrijediti riječju
Prema psiholozima, polazište u formiranju djetetovog samopoštovanja su riječi i fraze koje mu roditelji govore. “S tobom je sve jasno”, “ruke su kuke”, “majstor”, “stalno kopaš” – odrasla osoba ima dovoljno unutarnje snage da ove “etikete” ne shvati ozbiljno.
Ali dječja psiha jednostavno nije u stanju odoljeti takvim jetkim frazama. Čak i ako uvredljive riječi pobjegnu od roditelja u trenutku očaja, one se postupno nakupljaju u podkorteksu djeteta i stvaraju vrlo nezavidan stav prema sebi. Djetetova podsvijest donosi jednostavan i okrutan zaključak: “Budući da svi misle da od mene neće biti ništa, znači da je tako.”
Fobija od grešaka
Osnovna škola postaje važna prekretnica u formiranju samopoštovanja. Ovdje pretjerana ljubav odraslih prema usporedbama igra okrutnu šalu s djecom. Usput, ova navika je posebno karakteristična za post-sovjetski prostor. “Lena je dobila peticu za diktat, a ti samo četvorku. Jesi li gluplji od Lene? – maltretira baka nesretnog unuka ili unuku. Beskrajna usporedba mlađe braće i sestara sa starijima, vlastite djece s kolegama iz razreda u djetetu neizbježno rađaju paničan strah od pogreške.
Fobija od pogrešaka povezana je i s takozvanim sindromom izvrsnog učenika. Obično se razvija kod “prehvaljene” djece. U tom slučaju djetetovo samopoštovanje postaje potpuno ovisno o visokim ocjenama i stalnim pohvalama. Pa čak i manji neuspjeh (kao što je B plus na testu) ili vas tjera u ponor malodušnosti ili dovodi do histerije.
Naučena bespomoćnost
Naučena bespomoćnost u psihologiji je nesposobnost osobe da izvrši bilo koju radnju bez pomoći drugih. Svaki “nepoznati” zadatak, svaka složenost doživljava se kao nepremostiva prepreka. Naučena bespomoćnost često se razvija kod adolescenata koji su kao djeca bili stalno hvaljeni i nisu im dopuštali samostalnost.
Odrasli isprva rade sve za dijete, a onda negoduju što ne zna skuhati tjesteninu ili oprati suđe. Prijelaz s pretjerane zaštite na stalna prijekora ubija samopouzdanje tinejdžera i programira ga na neuspjeh. “Tako sam glup, ništa mi se dobro neće dogoditi”, misli dijete u sebi.
Kako povećati djetetovo samopoštovanje (a ne pretjerati s pohvalama)
Slobodno se prisjetite primjera iz djetinjstva: kako ste se loše pripremili za ispit iz algebre, pali na krosu iz tjelesnog odgoja ili zaboravili napamet naučeni stih na ploči. Dajte djetetu do znanja da su se i njegova majka ili otac jednom našli u neugodnim situacijama, a ipak su izrasli u dobre ljude.
Ako vam je teško odustati od usporedbi, pretvorite ih u igru. Na primjer, usporedite današnje rezultate svog djeteta s jučerašnjim. “Vau, riješio si sve primjere u 25 minuta! A jučer ti je trebalo cijelih pola sata.”
Pronađite hobi u kojem se vaše dijete može ostvariti i postići uspjeh. Teško je sebe smatrati neuspješnim ako govorite engleski bolje od bilo koga u vašem razredu ili znate kako sastaviti robote.
Kada hvalite, ne fokusirajte se na djetetove kvalitete, već na djetetove postupke. Izraz “Baš si pametan”, iako ugodan, pridonosi formiranju sindroma odličnog učenika. Ispravnije bi bilo reći “Danas si tako dobro vježbao”. Takva će pohvala biti zaslužena i neće dovesti dijete na “pametno postolje”, s kojeg će tada biti vrlo strašno pasti.
Ne zlorabite pohvale bez razloga. Skakala uz glazbu – izrasti će u balerinu, škrabala u tatinom dnevniku – kakva umjetnica! Mnogi roditelji hvale svoju djecu doslovno za sve. Ali prije ili kasnije, dijete se mora pridružiti društvu u kojem nitko ne želi pohvaliti svaki njegov korak. Zbog toga mu se samopouzdanje počinje topiti pred očima. Takva djeca često odrastaju nesigurna i sramežljiva.