Zagreba Lajfhaki

Psihologinja Yulia Kuznetsova ispričala je koji problemi brinu tinejdžere

Iako su problemi koji nas zabrinjavaju jedinstveni za svaku osobu, postoje neki problemi koji odjekuju kod većine ljudi.

O problemima koji zabrinjavaju tinejdžere govorila je Yulia Kuznetsova, psiholog na online platformi “Gran.rf”.

Štoviše, ove poteškoće mogu varirati ovisno o dobi i drugim socio-demografskim karakteristikama.

Ni tinejdžeri nisu iznimka: mnogi od njih suočavaju se s problematičnim iskustvima svojstvenim ovoj dobi. S čime bi ta iskustva mogla biti povezana?

Fotografija: Pixabay

Potreba za kontaktom s drugima. Prema kulturno-povijesnom pristupu u psihologiji, ljudski razvoj uključuje prolazak određenih faza, koje se razlikuju po karakteristikama funkcioniranja psihe, društvenoj situaciji razvoja, vodećim aktivnostima i zadacima razvoja.

U adolescenciji intimna i osobna komunikacija s vršnjacima postaje vodeća aktivnost. U tom razdoblju osoba uči graditi odnose s drugima: prijateljstvo, ljubav, suradnju itd.

Stoga je važno da tinejdžer osjeća pripadnost skupini.

To objašnjava i fenomen popularnosti različitih supkultura među tinejdžerima: ujedinjenjem kroz vanjske atribute razvija se unutarnje jedinstvo i stvaraju društvene veze.

A ako se tinejdžer osjeća izolirano, to može uzrokovati nevolju.

Prva ljubav. Nastavljajući prvu točku o razvoju odnosa. Adolescencija također postaje razdoblje učenja o sebi u novom formatu odnosa – zaljubljivanja.

S jedne strane, to je zbog bioloških promjena u tijelu i buđenja seksualnosti. S druge strane, postoji potreba za stvaranjem socijalne veze kroz koju možete naučiti nešto novo o sebi.

Budući da se u ovoj dobi aktivno razvija i samosvijest, odgovori na pitanja “što sam ja?” su važni.

Stoga je prva ljubav, kakva god bila – zajednička ili neuzvraćena – tako posebna u našim životima.

Visoki intenzitet emocionalnih iskustava. Značajke adolescencije uključuju određeno pogoršanje pojedinih karakternih osobina, a pokretljivost sazrijevajućeg živčanog sustava stvara tlo za burniji emocionalni odgovor na određene situacije.

Tinejdžer stvarno sve osjeća akutnije od odrasle osobe i možda još nije u stanju ispravno se nositi s tim osjećajima. A različita negativna iskustva – ljutnja, tuga, ogorčenost, razočaranje itd. – također se osjećaju akutnije.

Istodobno, tinejdžer možda neće naići na razumijevanje svojih osjećaja kod drugih, kojima se oni mogu činiti pretjeranima, što samo pojačava negativna iskustva.

Nerazumijevanje od strane roditelja i drugih. Tijekom adolescencije osoba nastoji steći neovisnost u donošenju odluka i braniti pravo na vlastito mišljenje.

To je normalan proces odvajanja, priprema osobe da se odvoji od roditeljske obitelji kako bi živjela vlastiti život. Stoga, na primjer, tinejdžer može protestirati protiv onoga što smatra nepravednim prema sebi.

I ovdje se mogu pratiti manifestacije mladenačkog maksimalizma. Od strane roditelja to se može osjetiti na različite načine, uključujući i nenailaženje na razumijevanje.

Istovremeno, budući da tinejdžer traži odgovore na pitanje “kakva sam ja osoba?” i uronjen u vlastiti svijet emocionalnih iskustava, može osjećati svoju “drugost” od drugih, neku duhovnu izolaciju od onih oko sebe.

I to je također normalno, jer da bih razumio sebe, prvo moram shvatiti po čemu se razlikujem od drugih ljudi, da bih u budućnosti opet mogao vidjeti što me s njima spaja.

Prihvaćanje sebe, vlastitog tijela. Budući da je samosvijest tinejdžera još prilično nestabilna, njegovo samopoštovanje također može biti fleksibilno.

U komunikaciji s drugim ljudima, uspostavljanju novih odnosa, osoba se, prvo, uspoređuje s drugima, a drugo, nastoji biti privlačna kako bi uopće mogla stvarati nove društvene veze.

Tome se dodaju brze vanjske promjene na koje se tinejdžer treba prilagoditi. Stoga pitanje prihvaćanja sebe, svojih nedostataka i prednosti, svoje vanjske privlačnosti postaje toliko važno.

Potreba da se odluči o smjeru životnog puta, strah od pogreške pri odabiru. Istodobno, društvo tinejdžeru postavlja svoj zadatak – potrebu odlučivanja o smjeru profesionalnog razvoja.

Odabir zanimanja, priprema za upis na fakultet, nadolazeći ispiti i sl. često su povezani s napetom atmosferom koja izaziva dodatnu tjeskobu.

Potreba za prvim važnim izborom u životu je sama po sebi prilično stresna.

A kada je također povezana s dodatnim vanjskim stresorima, to samo pojačava tjeskobu.

Exit mobile version