Svjetski ocean posljednjih je tjedana pokazao skok temperature vode. Što je razlog tako naglog porasta i kakva je veza s globalnim zagrijavanjem?
Neki istraživači vjeruju da je to zbog početka tople struje El Niño. Struja se nalazi u Tihom oceanu i pojavljuje se nakon svoje suprotne hladne struje – La Niña. Ove dvije struje su toliko velike da mogu utjecati na temperature diljem svijeta. U kombinaciji s postupnim globalnim zagrijavanjem, temperature su porasle nezamislivim stopama diljem svijeta. Od početka ožujka do kraja travnja površinska temperatura svjetskih oceana skočila je za gotovo 0,2 Celzijeva stupnja.
Topljenje ledenjaka na Grenlandu i Antarktici također doseže ogromne brzine. Porast razine oceana i temperatura posljedica je brzog otapanja dvaju ledenjaka koji sadrže 99% slatkovodnog leda na svijetu. Između 2017. i 2020., procjene ukazuju na topljenje 372 milijarde tona leda godišnje, od čega dvije trećine na Grenlandu. Stručnjaci tvrde da je do otapanja došlo zbog ljudske intervencije.
Prošlo je sedam godina od posljednje pojave El Niño struje, tijekom koje je globalno zatopljenje premašilo sve dosadašnje rekorde. Od tada je globalna temperatura oceana porasla za 0,04% Celzija. Bazna brojka u malim razmjerima, na globalnoj razini ovo povećanje znači izvanrednu potrošnju energije – između 30 i 40 zeta džula toplinske energije. Znanstvenici objašnjavaju da je takva količina energije ekvivalentna tisućama milijuna atomskih bombi.
El Nino se tek počinje kretati u Tihom oceanu. Očekuje se da će ovaj temperaturni rekord biti prvi od mnogih jer struja nije dosegla svoje najtoplije faze. Čak i ako njezina sljedeća struja, La Niña, postigne određeni uspjeh u suzbijanju topline, ovaj događaj jednostavno govori o većem problemu koji se ne može riješiti samo oceanskom strujom.
Duboki ocean apsorbira vrlo velik udio stakleničkih plinova, a bez obzira na struje, prosječna temperatura nastavlja rasti svake godine. Prekomjerna prisutnost stakleničkih plinova u atmosferi dovodi do efekta staklenika koji podiže temperaturu. Čovječanstvo pridonosi prisutnosti stakleničkih plinova u velikim količinama. Ove plinove stvaramo izgaranjem goriva, otpada i proizvoda od drva. Također siječemo šume koje apsorbiraju ugljični dioksid, najčešći staklenički plin. U oceane bacamo stotine tisuća tona otpada, od čega je većina plastika. Studije pokazuju da dok se razgrađuje u oceanu, plastika također oslobađa stakleničke plinove.
Rastuće temperature oceana utječu na morske vrste i ekosustave. Rastuća temperatura povezana je s bolestima morskih vrsta, koje se vrlo lako mogu proširiti na ljude koji konzumiraju ribu i plodove mora. To bi moglo utjecati na mikrobiom ljudskog crijeva, što bi moglo dovesti do neočekivanih i neželjenih zdravstvenih učinaka kod ljudi.
Reference:
Borenstein, S. (2023., 2. svibnja) Iznenadno zagrijavanje oceana moglo bi biti ‘prvo od mnogih srušenih toplinskih rekorda’. Preuzeto 4. svibnja 2023. s https://www.theenergymix.com/2023/05/02/sudden-ocean-warming-may-be-first-of-many-heat-records-to-shatter/
Borenstein, S. (2023., 27. travnja) Zemlja u vrućoj vodi? Zabrinutost zbog iznenadnog skoka zagrijavanja oceana. Preuzeto 4. svibnja 2023. s https://apnews.com/article/climate-change-hot-oceans-el-nino-la-nina-ec00bc89848d18dec9bf4db4444c999e