Sterilitet je vodeći problem u mnogim zapadnim zemljama, uključujući Bugarsku. Ispostavilo se da bolesti preživljene u djetinjstvu mogu biti povezane s većim rizikom od gubitka potomstva u odrasloj dobi.
Bez djece nije samo plodnost, kažu istraživači sa Sveučilišta u Helsinkiju. Analizirali su mnoštvo društvenih, ekonomskih i individualnih preferencija kako bi razumjeli zašto neke odrasle osobe nikada ne postanu roditelji.
Pogledajte više:
“Različiti čimbenici pokreću porast broja osoba bez djece u cijelom svijetu, pri čemu je odgoda roditeljstva značajan faktor koji potencijalno povećava rizik od prisilnog gubitka djece.”objašnjava glavni autor Aoxing Liu u priopćenju za javnost.
Tim predvođen Liuom – u vrijeme istraživanja postdoktorandom na Institutu za molekularnu medicinu na Sveučilištu u Helsinkiju, Finska – pokušava otkriti.
Istraživači su ispitali podatke o više od 2,5 milijuna finskih muškaraca i žena rođenih između 1956. i 1973. Većina njih je do 2018. bila u reproduktivnoj dobi.
Istraživači su se usredotočili na oko 71.500 parova sestara i gotovo 78.000 parova braće u kojima je jedan brat ili sestra bio bez djece, a drugi je imao jedno ili više djece.
Studija je pokazala da je jedan od četiri finska volontera bio bez djece od 2018., u usporedbi sa 16,6% žena. Prema podacima, obrazovanje se pokazalo kao glavni čimbenik bez djece, a manje je vjerojatno da će Finci s nižim obrazovanjem imati djecu.
Određene bolesti pretrpljene u djetinjstvu također povećavaju vjerojatnost da nećete imati potomstvo u odrasloj dobi. U analizi 414 dijagnoza u ranom životu, 74 su bile značajno povezane s time hoće li dijete izrasti u odraslu osobu bez djece.
Otprilike polovica njih klasificirana je kao “psiho-bihevioralni” poremećaji, rekao je istraživački tim. No učinci su se razlikovali ovisno o spolu — na primjer, shizofrenija i povijest akutnog trovanja alkoholom u djetinjstvu bili su jače povezani s bezdjetnošću kod muškaraca nego kod žena, pokazalo je istraživanje.
Nepsihijatrijske bolesti ili stanja u djetinjstvu također igraju ulogu u kasnijem bezdjetstvu. Kod žena, pretilost dijagnosticirana u tinejdžerskim godinama, ali ne kasnije, povezana je s velikim izgledima da neće postati majke.
Bolesti povezane s dijabetesom u dječjoj dobi, kao i urođene mane, snažnije utječu na broj potomaka kod žena nego kod muškaraca.
Čini se da dijagnoze autoimunih i upalnih bolesti u ranoj dobi također povećavaju rizik od gubitka djece općenito.
Glavna autorica Andrea Gana rekla je da studija “utire put boljem razumijevanju toga kako bolest pridonosi prisilnom bezdjetstvu i potrebi poboljšanja javnozdravstvenih intervencija”.
Njegov tim priznaje da je potrebno više podataka kako bi se utvrdilo koji su ljudi bili bez djece svojom voljom, a koji su bili nenamjerno bez djece zbog neplodnosti ili drugih životnih čimbenika.
Istraživanje je objavljeno u Nature Human Behavior.
Izvor: BTA