Istraživači su analizirali stotine studija kako bi odredili prehranu koja optimizira ljudsko zdravlje i dugovječnost. Otkrili su da su dijete s niskim udjelom životinjskih bjelančevina i visokim udjelom složenih ugljikohidrata te koje uključuju razdoblja posta najkorisnije za dugoročno zdravlje i životni vijek, piše medicalnewstoday.com.
Međutim, istraživači napominju da bi u praksi dijete trebale biti prilagođene individualnim potrebama i okolnostima. Sve više dokaza ukazuje na to da optimalna prehrana može ovisiti o zdravstvenim čimbenicima, uključujući dob, spol i genetiku. Istraživači su nedavno pregledali stotine studija o prehrani od stanične do epidemiološke perspektive kako bi odredili “zajednički nazivnik prehrambenih obrazaca” za zdravu dugovječnost.
Otkrili su da su dijete koje uključuju umjerenu do visoku razinu nerafiniranih ugljikohidrata, nizak, ali dovoljan unos biljnih proteina i redovitu konzumaciju ribe povezane s duljim životnim vijekom i poboljšanim zdravljem.
Dr. Walter Longo, profesor gerontologije i bioloških znanosti na Sveučilištu Južne Kalifornije i jedan od autora studije, izjavio je u intervjuu: „Prvo, ovdje je dijeta zamišljena kao način života, a ne kao ‘mršavljenje’. strategija’, iako je ključno održavanje zdrave težine. Svi aspekti prehrane povezani su s dugoročnim zdravljem i dugovječnošću.”
Recenzija je objavljena u časopisu Cell.
Istraživači su analizirali stotine studija o prehrani. Pratili su prehranu iz različitih perspektiva, od studija na stanicama i životinjama do kliničkih i epidemioloških studija koje su ispitivale stil života stogodišnjaka. U konačnici, istraživači su otkrili da je “dijeta dugovječnosti” bogata mahunarkama i cjelovitim žitaricama. To je poput peskatarske ili vegetarijanske prehrane, 30% kalorija dolazi iz biljnih masti poput orašastih plodova i maslinovog ulja.
7 pravila za dugovječnost dr. Myasnikova
Ova dijeta sadrži malo, ali dovoljno proteina do 65. godine, zatim umjeren unos proteina, nizak udio šećera i rafiniranih ugljikohidrata, bez crvenog ili prerađenog mesa, ograničeno bijelo meso, preporučuje se 12-satna rotacija obroka i 12 sati gladovanja dnevno, oko tri ciklusa petodnevne dijete koja oponaša post godišnje.
Istraživači također primjećuju da dijete trebaju imati za cilj održavanje indeksa tjelesne mase ispod 25 i idealne razine tjelesne masti prema spolu i dobi, umjesto ciljanja na određeni broj kalorija.
Također pišu da prehranu treba prilagoditi individualnim potrebama – posebno za osobe starije od 65 godina kako bi se izbjegla pothranjenost. Na primjer, ljudi stariji od 65 godina mogu postati mršavi zbog dijete s niskim sadržajem proteina.
Za one bez inzulinske rezistencije ili pretilosti, pišu istraživači, visoka konzumacija složenih ugljikohidrata može smanjiti slabost u ovoj i drugim dobnim skupinama jer daje energiju bez povećanja inzulina i aktiviranja signalnih putova glukoze.
Istraživači su također otkrili da povremeni post u dobi od 18 do 70 godina može preokrenuti inzulinsku rezistenciju uzrokovanu visokokaloričnom prehranom i regulirati krvni tlak, ukupni kolesterol i upale.
Nedavna studija podupire ove nalaze. Utvrđeno je da je prelazak s tipične zapadnjačke prehrane na onu koja je bogata mahunarkama, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima, sa smanjenom količinom crvenog i prerađenog mesa, povezan s 8 godina duljim životnim vijekom ako se započne u dobi od 60 godina.
Osnovni mehanizmi
Istraživači su primijetili da su dijete koje uključuju restrikciju kalorija i proteina bile dosljedno korisne.
Također su otkrili da nizak, ali adekvatan unos proteina ili preporučeni unos uz visoku razinu konzumacije mahunarki može poboljšati zdravlje smanjenjem unosa aminokiselina, uključujući metionin.
10 000 koraka dnevno – mit o zdravlju i dugovječnosti
Metionin je povezan s povećanom aktivnošću u različitim staničnim putevima koji potiču starenje. Na pitanje kako bi dijeta za dugovječnost mogla koristiti zdravlju iz kliničke perspektive, Christine Kirkpatrick, registrirana dijetetičarka na klinici Cleveland i savjetnica tvrtke Prolon dr. Longa, rekla je u intervjuu: “Prehrana je prvenstveno bazirana na biljkama, što, na temelju drugih sličnih studija, može pridonijeti nižem riziku od kroničnih bolesti kao što su dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti.
Prehrana bazirana na bilju također je povezana s nižim razinama upale u više studija. Budući da je upala u korijenu mnogih bolesti, ona također može pridonijeti dugovječnosti.”
Prema znanstvenicima, optimalna prehrana može se razlikovati ovisno o čimbenicima kao što su spol, dob, genetski sklop te moguća osjetljivost i intolerancija, poput glutena.
Zato dr. Longo preporuča ljudima da se prije nove dijete posavjetuju s nutricionistom.
Boris ALEKSANDROV