Česti drijemanja tijekom dana mogu očuvati kognitivne sposobnosti i kapacitet mozga. Ove informacije dobivene su tijekom nove studije koju su vodili istraživači sa Sveučilišta u Londonu i Sveučilišta Republike Urugvaj.
Ukupan broj uključenih sudionika je 378.932. Oni su u dobi od 40 do 69 godina. Informacije o njima donosi UK Biobank. Nakon što su proveli brojne analize ovih podataka, znanstvenici su otkrili uzročno-posljedičnu vezu između redovitih dnevnih drijemanja i većeg ukupnog volumena mozga.
Prema mišljenju stručnjaka, veći volumen mozga pokazatelj je dobrog zdravlja mozga, u kontekstu smanjenog rizika od demencije i drugih kognitivnih bolesti.
Koristeći specifičnu tehniku nazvanu Mendelska randomizacija, tim znanstvenika pregledao je 97 fragmenata DNK za koje se smatra da su uključeni u redovito drijemanje.
Zdravlje mozga i kognitivna izvedba sudionika koji su sadržavali specifične fragmente DNA zatim je uspoređena s drugima kod kojih te genetske varijante nisu otkrivene. Utvrđeno je da oni s genetskom predispozicijom za kratki dnevni san imaju veći ukupni volumen mozga.
Prosječna razlika u volumenu mozga između ljudi koji često drijemaju i onih koji ne spavaju jednaka je 2,6 do 6,5 godina starenja.
Istraživači nisu pronašli značajne razlike između skupina u drugim karakteristikama moždanog tkiva i kognitivnih sposobnosti – volumenu hipokampusa, vremenu reakcije i vizualnoj obradi.
U studiji su istraživači također uzeli u obzir nekoliko različitih podskupina specifičnih varijanti DNK kako bi izbjegli potencijalne pristranosti i pogreške u rezultatima. Primjer za to su genetske varijante koje su povezane s pretjeranom dnevnom pospanošću.
Unatoč nedostatku informacija o trajanju dnevnog drijemanja, ranije studije pokazale su da drijemanje od 30 minuta ili manje daje najbolje kratkoročne kognitivne koristi. Također je poznato da je manje vjerojatno da će drijemanje ranije tijekom dana poremetiti kvalitetu noćnog sna.
Dobiveni podaci objavljeni su u Dnevnik zdravlja sna.
Reference: