Što je bronhitis?
Bronhitis je česta respiratorna infekcija. Iako je to uobičajeno stanje samoograničavajuće i prolazi sam od sebe, u nekim slučajevima može dovesti do dodatnih komplikacija. Akutni bronhitis se javlja na kraju prehlade ili gripe. Tada, umjesto poboljšanja, stanje može dovesti do niske temperature (tjelesna temperatura s vrijednostima nižim od 38,3 ºS) i dosadnog kašlja.
U otprilike 90% slučajeva radi se o akutnom bronhitisu virusni podrijetlom, iz tog razloga antibiotici nisu učinkoviti u njegovom liječenju. Kućni lijekovi mogu ublažiti simptome dok ne nestanu sami od sebe, iako kašalj može trajati nekoliko tjedana.
Kronični bronhitis smatra se oblikom kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Karakterizira ga svakodnevno kašalj (često produktivan, sa stvaranjem velikih količina sputuma) koji traje najmanje tri mjeseca. Osim kašlja, mogu se pojaviti simptomi kao što su nedostatak zraka (dispneja), bol u prsima i gubitak težine.
Koja je patogeneza akutnog bronhitisa?
Akutni bronhitis je upala koja zahvaća velike i srednje dišne putove (bronhe), često uzrokovana virusnim infekcijama. Širok raspon anatomskih mjesta u respiratornom traktu gdje se ovi patogeni mogu nastaniti naglašava njihovu raznolik utjecaj na respiratornom traktu.
Upalni proces uzrokuje povećanje protoka krvi i povećanje stanične aktivnosti u zahvaćenim bronhima. Osim toga, upala bronha može biti posljedica uzroka koji se razlikuju od virusnih infekcija, od kojih su najčešće alergeni i zagađivači. Upala stijenke bronha dovodi do zadebljanja sluznice, deskvamacije epitelnih stanica i do izlaganja bazalne membrane (tanak sloj vlakana vezivnog tkiva na kojem leže epitelne stanice koje prekrivaju krvne žile, unutarnje organe, kožu). U nekim slučajevima virusna infekcija gornjih dišnih putova može napredovati u infekciju donjih dišnih putova i akutni bronhitis.
Koje su komplikacije akutnog bronhitisa?
Tijekom zimskih mjeseci promatra se veća prevalencija virusa influence A i B. Međutim, dok su virusne infekcije češće tijekom zimske sezone, akutni bronhitis može se pojaviti u bilo koje doba godine, često povezan sa sojevima adenovirusa, rinovirusa, enterovirusa i koronavirusa. Nadalje, razumijevanje dinamike virusnih infekcija koje uzrokuju akutni bronhitis tijekom godine ključno je za provedbu učinkovite strategije prevencije i kontrole infekcija. Ovo je osobito važno u kontekstu razvoja respiratornih virusa i promjena čimbenika okoliša.
Obično tijekom akutnog bronhitisa, komplikacije kao što su sekundarna bakterijska infekcija (“superinfekcija”) može se pojaviti u 5% do 10% slučajeva. Važno je napomenuti da osim ovih komplikacija, ponovljene epizode akutnog bronhitisa (osobito kod pušača ili kod dugotrajnog izlaganja prašini na poslu) mogu na kraju dovesti do razvoja kroničnog bronhitisa. Stoga je kod ponavljanja simptoma potrebno potražiti liječničku pomoć kako bi se otklonili potencijalni uzroci razvoja kroničnog bronhitisa, poput pušenja.
Nije neuobičajeno da se nakon epizode akutnog virusnog bronhitisa pojave sekundarne bakterijske infekcije ili “superinfekcije”, koje mogu produžiti i pogoršati bolest. Virusne infekcije utječu na tijelo na nekoliko načina koji stvaraju predispoziciju za razvoj sekundarnih bakterijskih infekcija:
- Oštećenje dišnih putova (cilija koje hvataju čestice i bakterije) olakšava patogenima da dođu do područja kao što su sinusi ili pluća;
- Virusne infekcije također mogu utjecati na imunološki sustav (primjerice, smanjenjem broja makrofaga koji “jedu” bakterije) kako bi se bakterije mogle razmnožavati;
- Virusi kao što je gripa imaju potencijal poremetiti snažne veze između stanica koje oblažu dišne putove tako da se bakterije mogu lakše pričvrstiti i probiti ove normalne barijere. Nakupljanje bakterija u respiratornom traktu do kojeg može doći kod virusnih infekcija naziva se “bakterijska kolonizacija”.
Bakterijekoji su najčešće odgovorni za superinfekcije (i često su prisutni na koži iu okolišu) uključuju Streptococcus pneumoniae (bakterija koja uzrokuje pneumokoknu upalu pluća), Haemophilis Influenzae i Staphylococcus aureus. Neke potencijalne sekundarne infekcije uključuju:
- Infekcije srednjeg uha (otitis media), posebno u djece;
- Infekcije sinusa (sinusitis);
- Upala pluća;
- Sepsa (nastaje kada se bakterije množe u krvotoku, uzrokujući ozbiljnu infekciju).
Pneumonija je najčešća komplikacija virusnog akutnog bronhitisa, javlja se u približno 5% slučajeva. U djece od 5 godina i starije, kao i u odraslih, najčešći uzrok stanja je Streptococcus pneumoniae. Ovo je razlog zašto cjepivo protiv upale pluća preporuča se djeci i odraslima starijim od 65 godina, kao i bolesnicima s plućnim bolestima, kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) ili astmom te imunosuprimiranim osobama.
Na djece u dobi do 5 godina najčešći uzročnik upale pluća je respiratorni sincicijski virus (RSV) koji može biti odgovoran za nastanak bronhitisa kao i za razvoj sekundarne virusne infekcije.
Reference:
1. Kinkade S, Dugi NA. Akutni bronhitis
2. Morris DE, Cleary DW, Clarke SC. Sekundarne bakterijske infekcije povezane s pandemijom gripe. Front Microbiol
3. Nowicki J, Murray MT. Bronhitis i upala pluća. U: Udžbenik prirodne medicine
4. Hewitt R, Farne H, Ritchie A, et al. Uloga virusnih infekcija u egzacerbaciji kronične opstruktivne plućne bolesti i astme
5. Nacionalni centar za biotehnološke informacije (NCBI). Anumeha Singh; Akshay Avula; Elise Zahn. Akutni bronhitis