Vrućine su malo popustile, ali svejedno ljeto je u punom jeku, a s njim i više temperature. O tome koja je najprikladnija prehrana za osobe s kardiovaskularnim bolestima razgovaramo s dr. Krasimirom Ilinchevom.
Poslovna kartica
♦ Dr. Krasimira Ilincheva diplomirala je na Medicinskom sveučilištu u Plovdivu 1996. Ima dva smjera – “ORL bolesti” i “Nutricionizam i dijetetika”. Član je Znanstvenog društva za otorinolaringologiju i Znanstvenog društva za nutricionizam i dijetetiku. Posjeduje dodatne kvalifikacije iz homeopatije i Schuesslerovih soli.
♦ Razvija preporuke o prehrani i ima svoju praksu u Plovdivu. Autor je informativnih materijala o prehrani u akutnim i kroničnim bolestima. Sudjeluje u epidemiološkim studijama prehrane i stanja uhranjenosti stanovništva u Bugarskoj. Predavač je na seminarima za usavršavanje liječnika specijalista o zdravoj prehrani djece, odraslih i starijih osoba.
♦ Savjetuje pacijente koji žele izbjeći štetne posljedice nezdrave prehrane: nutritivne nedostatke, neuravnoteženu prehranu, kronične bolesti. Također je i savjetnik za zdravu prehranu trudnica i dojilja.
– Dr. Ilincheva, koju hranu i piće trebaju izbjegavati bolesnici s kardiovaskularnim bolestima?
– Prije svega, trebali bi se odreći stimulirajućih pića – koka-kole, kave, jakog čaja i hrane s jakim začinima, jer ubrzavaju rad srca. A kad je organ oštećen, treba ga poštedjeti.
Ne smiju konzumirati zasićene masti, jer su krvne žile oštećene. Najopasnije su transmasne kiseline, koje se u posljednje vrijeme sve više koriste u prehrambenoj industriji – prije svega palmino ulje. Nakupljaju se kao plakovi u krvnim žilama, sužavaju ih i otežavaju rad srca.
Također je važno da ne uzimaju previše zasoljenu hranu. Danas se sol široko koristi za poboljšanje okusa, primjerice u gotovim umacima, suhim juhama, grickalicama od tjestenine i pakiranoj hrani s dugim rokom trajanja. Sadrže transmasne kiseline. Dobro je odlučiti hoćete li kupiti hranu tako da pažljivo pročitate etiketu. Na etiketama su transmasne kiseline prerušene u hidrogenirane masne kiseline.
Bolesnici s kardiovaskularnim bolestima također bi se trebali suzdržati od unosa šećera, odnosno takozvanih brzih ugljikohidrata. To su bijeli šećer i tvari koje na etiketama pišu kao fruktoza, dekstroza i slično. Razlog za izbjegavanje brzih ugljikohidrata je taj što uzrokuju nagli porast šećera u krvi nakon čega slijedi brzi pad i pacijenti mogu postati hipoglikemijski.
Umjesto rafiniranog šećera i njegovih zamjena, dobro je koristiti složene ugljikohidrate kako biste održali konstantnu razinu šećera u krvi i ne padali u hipoglikemijske krize.
Vrlo važno pravilo u prehrani kod kardiovaskularnih problema je ne unositi velike količine hrane. Jer kada je želudac pun, on podiže dijafragmu, koja je u neposrednoj blizini srca, i rad srca postaje otežan. Treba ga jesti u malim obrocima kako ne bi opteretili srce.
dr. Krasimira Ilincheva
– Koje su namirnice korisne za ove pacijente?
– Poželjno je da jedu ribu, i to svježu. U najgorem slučaju, ribu treba zamrznuti, ali ne konzervirati, jako nasoliti i dimiti. Dimljena riba obrađuje se kemikalijama koje su posebno štetne.
Svježa riba korisna je zbog sadržanih omega-3 masnih kiselina koje reguliraju razinu kolesterola i potenciraju djelovanje i na druge organe, ne samo na kardiovaskularni sustav. Omega-3 masne kiseline sudjeluju u stvaranju hormona i aktivnosti mozga.
Riba sadrži i jod koji je vrlo važan za rad štitnjače koja sudjeluje u metabolizmu.
Riblje meso je također korisno jer je lakše probavljivo od crvenog mesa. Zato je dobro da se riba na vašem jelovniku nađe barem tri puta tjedno. I to ne samo za osobe s kardiovaskularnim problemima, već i za one koji osjećaju glad.
Druga skupina posebno korisnih namirnica su one koje sadrže kalij. Nije to kalijeva sol koja se nedavno reklamira u komercijalne svrhe, a kojom zamjenjuju običnu natrijevu sol. Namirnice koje sadrže kalij su krumpir, marelica, dinja, šipurak, grožđice, banane itd. Treba ih konzumirati jer kalij sudjeluje u mnogim metaboličkim procesima i pomaže u uklanjanju viška tekućine iz organizma. A poznato je da srce otežano radi kada ima više tekućine u tijelu.
Jer srce je jedini mišić koji neprekidno pumpa i gura krv, dostavljajući hranjive tvari i kisik stanicama.
Dobro je konzumirati namirnice bogate magnezijem. Uglavnom su to proizvodi od cjelovitih žitarica, bademi, zeleno povrće – špinat, zelena salata, salata. Pacijenti su obično jako neodlučni oko tabletiranog oblika magnezija, kao i ostalih vitamina i minerala. Ali najbolja terapija je prirodna. Vitamine i minerale u sintetskom obliku tijelo ne apsorbira dobro.
– U ljetnim vrućinama, koja hrana najviše odgovara?
– Hrana treba biti lagana – voće, povrće, riba. Prikladni su grašak i mahunarke. Ali u malim količinama i često.
– Koju tekućinu uzimati i koliko?
– Dobro je piti vodu, 30 ml na 1 kg težine. Bolesnici sami osjete kada su žedni, a kada nisu, ali ne smiju piti previše vode. Jer se na taj način pojačavaju procesi izlučivanja i tijelo gubi vrijedne minerale
Preporučam umjereno piti vodu i prirodne sokove. Ne treba pretjerivati ni s vodom, ni s hranom, ni s tjelesnom aktivnošću.
Kokosovo ulje povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti
– Kod kojih kardiovaskularnih bolesti i u kojoj mjeri prehrana poboljšava stanje bolesnika?
– Način prehrane utječe na sve kardiovaskularne bolesti. Uzimanjem pravilne hrane i izbjegavanjem štetne, stanje bolesnika se značajno poboljšava. Naravno, ovisi i o stupnju oštećenja kardiovaskularnog sustava. No uz pravilnu prehranu i laganu, ali svakodnevnu tjelesnu aktivnost, dolazi do velikog poboljšanja stanja ovih ljudi.
Navest ću primjer sa svojim pacijentom koji je imao srčani udar. Osjećala se tako dobro nakon pravilne prehrane da je odlučila početi vježbati. Naravno, nisam joj preporučio baš takvo opterećenje. Doista, njezina izvedba se znatno poboljšala. Osjećala se živahno, energično, počela je dulje šetati. Ali ipak sam je uvjerio da ne ide u teretanu.
– Koliko dugo nakon takve dijete počinju se osjećati prvi pozitivni rezultati?
– Pozitivni rezultati se osjete već u prvom mjesecu. Ovisno o stanju bolesnika, definitivno poboljšanje može nastupiti u trećem, šestom ili devetom mjesecu. Ali trebali bi nastaviti ovako jesti. Ovo nije privremena dijeta, već stalni obrazac prehrane. Ako se osoba vrati starom pogrešnom načinu prehrane, vratit će se i bolest.
– Je li potrebno prilagoditi liječenje ovim osobama nakon poboljšanja pokazatelja?
– Naravno da treba doći do korekcije terapije lijekovima. Kada se osoba osjeća dobro, lijekovi ne smiju ostati u istim dozama. Ali to bi trebao procijeniti kardiolog.
Mara KALČEVA
