Endokrini sustav sastoji se od pojedinačnih žlijezda koje luče hormone. Hormone također luči druga tijelakoji imaju ulogu u održavanju homeostaze – masno tkivo, crijeva, bubrezi, jetra, srce, kosti.
Hipotalamus je dio diencefalona, smješten ispod talamusa. Hormoni koje luči dijele se na one koji kontroliraju adenohipofizaima učinak oslobađanja ili inhibicije, a drugi dio se iz njega sintetizira i pohranjuje u neurohipofiza. Izlučivanje hormona iz hipotalamusa podložno je cirkadijalnom ritmu. On sintetizira i luči:
- Hormon koji oslobađa tireotropin (TRH),
- somatostatin,
- Gonadotropin-otpuštajući hormon (GnRH),
- Hormon koji oslobađa kortikotropin (CRH),
- Hormon rasta (GHRH),
- Dopamin (DA).
Hipofiza sastoji se od tri režnja: prednjeg, stražnjeg i srednjeg režnja, različitog embriološkog podrijetla. Frontalni režanj (adenohipofiza) potječe iz džepa Rathke, ektodermalno udubljenje orofarinksa. Hormoni hipotalamusa krvožilnim putem dospiju u adenohipofizu. Djeluje na prednji dio žlijezde kroz portalni sustav hipotalamus-hipofiza.
Adenohipofiza sadrži nekoliko vrsta epitelnih stanica koje luče tropske hormone:
- Somatotrofi koji proizvode ljudski hormon rasta (somatotropni), koji potiče rast u djetinjstvu. Proizvodnja somatotropnog hormona je pod kontrolom hormona rasta hipotalamusa (GRH) i somatostatina.
- Gonadotropi – luteinizirajući hormon (LH) i folikulostimulirajući hormon (FSH), kontrolirani GnRH;
- Laktotrofi – prolaktin, kojeg stimulira TRH, a inhibira dopamin;
- Thyrotrophs – tireostimulirajući hormon (TSH), njegovu sintezu stimulira TRH, a inhibira somatostatin;
- Kortikotrofi – adenokortikotropni hormon (ACTH), reguliran CRH i vazopresinom.
Stražnja stijenka vrećice Rathke tvori intermedijarni režanj žlijezde. Kod odraslih je nema ili je mala. Kod djece je to dio žlijezde odgovoran za pigmentaciju kože putem izlučivanja hormon koji stimulira melanocite (MSH).
Stražnji režanj žlijezde (neurohipofiza) nastaje iz neuroektoderma. To je donji nastavak hipotalamusa i sastoji se uglavnom od njegovih živčanih vlakana.
Nastaje veza između hipotalamusa i stražnjeg režnja žlijezde infundibularno stablo. Kroz ovaj kompleks transportiraju se i pohranjuju hormoni sintetizirani u jezgrama hipotalamusa u neurohipofizi, gdje se pohranjuju u presinaptičke vezikule i zatim otpuštaju u krvotok. Supraoptičke jezgre hipotalamusa odgovorne su za lučenje antidiuretskog hormona (ADH) ili vazopresina, hormona uključenog u održavanje ravnoteže vode. Paraventrikularne jezgre proizvode oksitocin, odgovoran za kontrakcije maternice tijekom poroda.
Hipotalamus uključeni u razne dnevne aktivnosti kao što su kontrola žeđi, tjelesne temperature i energije, u proces pamćenja i kontrola stresa. I on također modulira endokrini sustav preko svojih veza s hipofizom.
Termoregulacija je proces koji omogućuje održavanje tjelesne temperature u normalnim granicama. U slučaju visoke tjelesne temperature, hipotalamus reagira termoregulacijskim ponašanjem gubitka topline – znojenjem, vazodilatacijom, i obrnuto kod niske tjelesne temperature.
Hipotalamus kontrolira apetit i unos hrane preko ventromedijalne, dorzomedijalne, paraventrikularne i lateralne jezgre hipotalamusa. Ventromedijalna jezgra naziva se centar za suzbijanje apetita. Poremećaj ove jezgre dovodi do pretilosti i agresivnog ponašanja. Suprotno tome, središtem za povećanje apetita smatra se lateralna hipotalamička jezgra, koja može dovesti do afagije i kaheksije u slučaju njezine destrukcije i hiperfagije ili polifagije u slučaju njezine stimulacije. Kontrolu apetita regulira hormon leptin, koji se oslobađa iz masnih stanica, a koji se veže na specifične receptore u hipotalamusu.
Kontrolu vode u tijelu osigurava hipotalamus izlučivanjem antidiuretskog hormona (ADH). U slučaju gubitka krvi i dehidracije, supraoptička jezgra koja ima osmoreceptorske stanice izlučuje hormon ADH i otpušta ga u cirkulaciju. Peptid cilja na određeni receptor u bubrezima i smanjuje proizvodnju urina s naknadnim zadržavanjem vode u tijelu.
Hipotalamus regulira oboje onaj simpatičnitakođer parasimpatički sustav. Stimulacija stražnje i ventromedijalne regije hipotalamusa dovodi do simpatički posredovanih reakcija, a stimulacija anterolateralnih regija – parasimpatički posredovanih reakcija.
Cirkadijalni ritam je tjelesni endogeni sat koji sudjeluje u dobrobiti organizma održavanjem osnovnih funkcija. Fotoosjetljiv suprahijazmatična jezgra hipotalamusa uključen je primanjem elektrokemijskih informacija iz mrežnice.
Reference:
Hipotalamus u zdravlju i bolesti