Znanstvenici pokušavaju objasniti paradoks zašto meso štiti od demencije u starijoj dobi, a kobasice i mesni proizvodi povećavaju rizik od njezinog razvoja. Skupina znanstvenika iz različitih zemalja odlučila je procijeniti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti i senilne demencije (skleroza. ), analizirajući značajke prehrane mesnih proizvoda kod 430 tisuća ljudi.
U članku u časopisu “American Journal of Clinical Nutrition” navodi se da dnevna konzumacija 50 g domaćeg mesa smanjuje rizik od svih vrsta demencije za 19% i Alzheimerove bolesti za 30%.
Ali 25 g dnevno kobasica i gotovih mesnih proizvoda iz trgovine povećava rizik od demencije za 44%, a od Alzheimerove bolesti – za 52%. Njihovo negativno djelovanje vezano je uz aditive u hrani. Nevjerojatan zaključak zapadnih stručnjaka. A tek prije pet godina crveno meso je proglašeno kancerogenim i od tada se kontinuirano objavljuju znanstveni članci na tu temu. Prema nekim stručnjacima, razlog je namjera da se broj krava svede na minimum.
To je zapisano u programskim dokumentima utjecajnih javnih organizacija, uključujući Ujedinjene narode i njima srodne strukture. Pozivaju se na tvrdnju da su preživači naštetili ekologiji jer su ispuštali mnogo metana. Predlaže se da čovječanstvo smanji upotrebu životinjskih proizvoda na zanemarivih 10%.
Propisani normativi su, najblaže rečeno, apsurdni. Primjerice, ne više od 14g mesa dnevno, a da ne spominjemo pola jajeta i zamjene za prave mliječne proizvode.
8 znakova Alzheimerove bolesti
Znanstvenici i medicinski stručnjaci zabrinuti su zbog takvih apsurdnih namjera, jer je meso jedinstven i ekskluzivan izvor proteina, aminokiselina, makro i mikroelemenata. I ne može se ničim zamijeniti.
Dio je ljudske prehrane, kulture i života. Evolucija čovjeka i napredak u njegovom razvoju izravno su povezani s činjenicom da su ljudi počeli konzumirati više mesa.
Forsirajući vegetarijanstvo i odbijanje mesa, plaše nas ekološkim problemima. Ali ovo je implikacija i zabluda, jer su krave emitirale metan prije 100 godina, ali iz toga nije nastalo globalno zatopljenje.
Općenito, posljednjih se godina ekološka poluga aktivno koristi za ograničavanje globalne ekonomije u korist zemalja s razvijenim gospodarstvom, a borba protiv mesa tipičan je primjer toga.
Studije dokazuju da osoba koja ne jede meso gubi na težini. Može doći do nedostatka niza vitamina, elemenata i drugih važnih tvari. Te će deficite morati popuniti bioaditivima i pripravcima.
A tko pobjeđuje – farmaceutska industrija, naravno. Meso je kritično važno za rast djece, bez njega se slabo razvijaju, čak mogu degenerirati u debilitet. Ovo je službeni medicinski termin i takvi slučajevi su opisani.