Koji su simptomi opstruktivnih i restriktivnih bolesti pluća?
Moguće značajno simptomi koji se preklapaju kod opstruktivnih i restriktivnih bolesti pluća, pa su za postavljanje dijagnoze često potrebni testovi plućne funkcije (testovi za provjeru funkcije pluća). Zajednički simptomi opstruktivne i restriktivne bolesti pluća uključuju:
- Dispneja (kratkoća daha);
- Uporan kašalj;
- Tahipneja (ubrzano disanje);
- Anksioznost;
- Nenamjeran gubitak težine (zbog povećane energije potrebne za disanje).
Simptomi opstruktivnih plućnih bolesti
Kod opstruktivne plućne bolesti javljaju se teškoće u disanju svega zraka iz pluća. Ovo se stanje često pogoršava s aktivnošću. Kada se brzina disanja poveća, postaje teže izdahnuti sav zrak u plućima prije sljedećeg udaha. Sužavanje dišnih putova može uzrokovati hripanje, kao i povećanu proizvodnju sluzi (sluzi).
Simptomi restriktivne bolesti pluća
Kod restriktivne bolesti pluća prisutna je otežano disanje. Osjećaj ponekad čak može izazvati tjeskobu. Kod bolesti koja ograničava rad pluća, ali je izvan pluća, bolesnik često mijenja položaj tijela nastojeći pronaći onaj koji olakšava disanje.
Kako se dijagnosticiraju opstruktivne i restriktivne bolesti pluća?
Dijagnoza opstruktivnih i restriktivnih bolesti pluća postavlja se na temelju uzete anamneze (povijesti bolesti) i fizički pregled (kao što je slušanje disanja) pacijenta. Testovi plućne funkcije i snimanje također su korisni jer mogu pomoći u utvrđivanju stanja (ili stanja) pacijenta.
Funkcionalni testovi pluća
Spirometrija je uobičajeni test koji se koristi za provjeru rada pluća. Spirometrijom se mjeri koliko se zraka udahne i izdahne, kao i brzina izdisaja. Test može biti od pomoći u razlikovanju opstruktivne i restriktivne bolesti pluća, kao iu tome koliko je bolest teška. Funkcionalni testovi pluća promatraju:
- Forsirani vitalni kapacitet (FVC) – mjeri količinu zraka koju pacijent može snažno izdahnuti nakon najdubljeg mogućeg udaha;
- Forsirani ekspiracijski volumen u jednoj sekundi (FEV1) – ovaj test mjeri ukupnu količinu zraka koja se može prisilno izdahnuti u prvoj sekundi FVC testa. Zdravi pacijenti obično izdahnu oko 75% do 85%. FEV1 je niži kod opstruktivne bolesti pluća i normalan do blago niži kod restriktivne bolesti pluća;
- Omjer FEO1/FVC – mjeri količinu zraka koju osoba može snažno izdahnuti u jednoj sekundi u odnosu na ukupnu količinu zraka koju može izdahnuti. Omjer je niži kod opstruktivne bolesti pluća, a normalan kod restriktivne bolesti pluća. U odrasle osobe normalni omjer FEO1/FVC je 70% do 80%; kod djeteta je normalan omjer 85% ili više. Omjer FEV1/FVC također se može koristiti za određivanje težine opstruktivne bolesti pluća;
- Ukupni kapacitet pluća (TLC) izračunava se dodavanjem volumena zraka koji je ostao u plućima nakon izdisaja (preostali volumen) FVC-u. TBC je normalan ili viši kod opstruktivnih defekata pluća, a niži kod restriktivnih. U opstruktivnim plućnim bolestima dolazi do zadržavanja zraka u plućima (hiperinflacija) što dovodi do povećanja TBC-a.
Oni također postoje druge vrste testova za provjeru funkcije pluća, što se može koristiti:
- Plućna pletizmografija procjenjuje koliko zraka ostaje u plućima nakon izdisaja (funkcionalni preostali kapacitet, FOC). Test može biti koristan u kombinaciji s drugim testovima plućne funkcije jer pokazuje koliko je zraka ostalo u plućima (preostali kapacitet). U restriktivnoj bolesti dišnih putova, pluća su često “čvršća” ili manje sklona napuhavanju;
- Kapacitet difuzije pluća pokazuje koliko dobro kisik i ugljični dioksid mogu difundirati između alveola (sićušnih zračnih vrećica) i kapilara (sićušnih krvnih žila) u plućima. Može biti nizak kod nekih restriktivnih bolesti pluća (primjerice, plućna fibroza) jer je kod njih membrana deblja; ali također može biti nizak kod nekih opstruktivnih bolesti (npr. emfizem) jer postoji manja površina za ovu izmjenu plinova.
Laboratorijska istraživanja
Laboratorijski testovi mogu pomoći u određivanju koliko je teška bolest pluća, ali ne ukazuju je li riječ o opstruktivnoj ili restriktivnoj bolesti pluća. Laboratorijski testovi mogu pokazati:
- Mjerenje sadržaja kisika u krvi (oksimetrija) – često nizak i kod restriktivnih i kod opstruktivnih bolesti pluća;
- Analiza plinova u krvi – mjerenje plinova u arterijskoj krvi pokazuje nisku razinu kisika, a ponekad i visoku razinu ugljičnog dioksida (hiperkapnija). U kroničnoj bolesti pluća, razine hemoglobina (proteina koji prenosi kisik u krvi) često su visoke kao odgovor na potrebu da se više kisika dostavi tjelesnim stanicama.
Studije slike
Ako je glavna bolest upala pluća ili prijelom rebara, slikovni testovi poput rendgenske snimke prsnog koša ili kompjutorizirane tomografije (CT) prsnog koša mogu pomoći u određivanju radi li se o opstruktivnoj ili restriktivnoj bolesti pluća.
Postupci
Bronhoskopija je metoda pregleda dišnih putova kod koje se koristi optički instrument (tanka cijev s izvorom svjetla i kamerom), u dijagnostičke ili terapeutske svrhe. Poput slikovnih studija, bronhoskopija ponekad pomaže u dijagnosticiranju temeljnog stanja koje uzrokuje opstruktivnu ili restriktivnu bolest pluća.
Reference:
1. MedlinePlus. Plućna bolest
2. Državno sveučilište Ohio. Vrste plućnih bolesti
3. Ured za zdravlje žena. Plućna bolest
4. Američka udruga za pluća. KOPB
5. Američka udruga za pluća. Kronični bronhitis
6. Američka udruga za pluća. Astma
7. Američka udruga za pluća. Bronhiektazije
8. Američka udruga za pluća. Bronhiolitis
9. Američka udruga za pluća. Cistična fibroza
10. Američka udruga za pluća. Upala pluća
11. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti. Pneumokonioza
12. Nacionalni institut za srce, pluća i krv. Sindrom akutnog respiracijskog distresa
13. Nacionalna organizacija za rijetke bolesti. Eozinofilna pneumonija
14. Američka udruga za pluća. Tuberkuloza
15. Američka udruga za pluća. Sarkoidoza
16. Američka udruga za pluća. Plućna fibroza
17. Američka udruga za pluća. Silikoza
18. Johns Hopkins Medicine. Restriktivna bolest pluća
19. Američka udruga za pluća. sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS)
20. Američka udruga za pluća. Lijekovi za plućnu fibrozu
21. Scelfo C, Caminati A, Harari S. Nedavni napredak u liječenju idiopatske plućne fibroze
