Proljev definira se kao prekomjerni gubitak tekućine i elektrolita tijekom defekacije. Kada traje dulje od 14 dana, definira se kao kronični ili perzistentni proljev. Vodeći mehanizam u tom stanju je poremećena apsorpcija vode i promijenjen prijenos elektrolita kroz crijevnu stijenku. Sekretorni proljev nastaje kada su transportni mehanizmi u stanicama crijevnog epitela u aktivnom stanju. To je zbog prisutnosti sekretagoga, na primjer toksina kolere, koji se veže na površinske receptore crijevne stanice. Kod sekretornog proljeva uočava se veliki volumen stolice koji traje čak i uz ograničenje hrane.
Osmotski proljev je karakterističan u prisutnosti poremećaja u apsorpciji nekih hranjivim tvarima. Takav je slučaj sa Intolerancija na laktozu. Neapsorbirani ugljikohidrati fermentiraju u debelom crijevu. Kod ove vrste proljeva uočava se manji volumen stolice koji se obično ublažava prestankom konzumiranja hrane koju tijelo ne može učinkovito apsorbirati.
Proljev zbog promjena u crijevnom motilitetu može biti posljedica i odgođenog i ubrzanog proljeva crijevni prolaz. Odgođeno prolaženje crijevnog sadržaja kroz crijevni trakt dovodi do prekomjernog rasta u nekim bakteriješto, pak, također uzrokuje proljev.
Klinički pristup kod akutni gastroenteritis i proljev uključiti prosudbu hidrataciju djeteta i ravnoteže elektrolita, kao i isključivanje popratne sepse ili invazivne bakterijske infekcije, što je česta komplikacija stanja. Važno je pratiti trajanje proljeva, kao i vrstu stolice, prisutnost groznica, povraćanje, apetit i unos tekućine tijekom tog razdoblja. Za procjenu hidracije važni pokazatelji su učestalost mokrenja djeteta, koja se procjenjuje prema broju promijenjenih pelena tijekom dana kod mlađih, te aktivnost, apetit i tjelesna težina.
Ključni element u upravljanju stanjem je rehidracija. Ovdje je važno izbjegavati sokove, gazirana pića, čajeve i druge zaslađene napitke jer imaju visok udio glukoze i nizak udio natrija. Sve to može dovesti do pogoršanja dehidracija. Nastavak dojenje a ponovno uspostavljanje prehrane nakon rješavanja problema s dehidracijom je ključno. Kod hranjene djece važno je uključiti kompleks ugljikohidrata u prehrani. Takvi su riža, krumpir, tjestenina i žitarice. Ostale važne komponente prehrane su svježe voće, meso, jogurt i povrće. Omogućuju obnavljanje izgubljenih nutritivnih elemenata i elektroliti u kontinuiranom povraćanje i proljev.
Hrana s visokim udjelom masti preporučljivo ih je izbjegavati. Ako se uključi u prehranu Adaptirano mlijeko ne preporuča se zamijeniti formulom bez laktoze, osim u slučajevima kada nije utvrđena intolerancija na laktozu. U nedostatku poremećaja u metabolizmu laktoze, nije kontraindicirano uključiti hranu koja sadrži laktozu u prehranu u slučaju proljeva. Važno je da se ovi proizvodi ne koriste u prevelikim količinama, jer u nekim slučajevima mogu izazvati iritaciju ili odgoditi oporavak. U nekim slučajevima, kod hranjene djece, prehrambeni proizvodi koji sadrže laktozu mogu se kombinirati sa žitaricama ili zamijeniti fermentiranim mliječnim proizvodima.
Dodatak cinka ima blagotvoran učinak i pridonosi smanjenju trajanja i težine proljeva u djece. Prijem od probiotici nije u potpunosti znanstveno utemeljena. Neki od bakterijekoji se nalaze u ovim proizvodima, povoljno utječu na obnavljanje crijevna flora i brže olakšanje proljeva. Ključni element u prevenciji akutnog proljeva i njegovih komplikacija je isključivo dojenje, u koje se ne unosi nikakva druga tekućina ili hrana tijekom prvih 6 mjeseci života dojenčeta. Dojenje pogoduje razvoju pasivnog imunitet te štiti od infekcija potencijalnim uzročnicima isključujući unos druge hrane i pića koji su potencijalni izvori. Imunizacija živim oralnim cjepivima protiv rotavirusa ključni je element u prevenciji komplikacija proljeva u djece.
Reference:
Nelson Textbook of Pediatrics, 21. izdanje, Elsevier, 2020
