Vratiti prehranu u normalu bez stresa važan je zadatak s kojim će vam integrirani pristup s psihološkog gledišta pomoći da se nosite.
Prije svega, potrebno je prestrukturirati odnos prema hrani: ona treba biti izvor zdravlja i zadovoljstva, a ne uzrok stresa.
Za početak vrijedi uvesti redovite obroke. Tijelo funkcionira bolje kada zna da će se opskrbljivati energijom u redovitim intervalima, kaže Marina Vinberg – neuropsiholog.
Međuobroci između glavnih obroka pomoći će u izbjegavanju pretjerane gladi i prejedanja.
Integracija zdrave hrane u prehranu trebala bi se odvijati postupno. Na primjer, dodavanjem povrća i voća svakom obroku poboljšava se prehrambena ravnoteža i osigurava tijelu esencijalne vitamine i minerale.
Također je važno slušati signale svog tijela. Naučiti razlikovati fizičku glad od emocionalne žudnje može vam pomoći da kontrolirate svoje porcije i izbjegnete nepotrebno prejedanje.
Psihološki aspekt normalizacije prehrane također uključuje napuštanje strogih dijeta i okrivljavanje sebe za sva odstupanja od planirane prehrane. Samosuosjećanje i pozitivni stavovi pomažu vam u održavanju zdravog načina života bez dodavanja stresa.
Ključ je svjesno jesti: jesti polako, promišljeno u ugodnom okruženju. Ovakav pristup omogućuje uživanje u svakom zalogaju i potiče bolju apsorpciju hrane.
U konačnici, zdrava prehrana bez stresa postiže se samopoznavanjem, razumnom fleksibilnošću u izboru namirnica i dobrim odnosom prema vlastitom tijelu.
Ranije smo vam rekli od kojih češera možete napraviti džem.
