Visoki krvni tlak iznimno je raširen problem u Bugarskoj, tvrdi kardiolog dr. Vasil Vasilev iz UMBAL-Plovdiv. Visoki krvni tlak problem je suvremenog čovjeka i načina života općenito, u uvjetima napetosti i stresa, kada je kretanje u odnosu na naše pretke ograničeno. Stres utječe na sužavanje krvnih žila, što povećava pritisak u njima. Osim toga, naše je tijelo opterećeno stalnim opterećenjem masnoćama i jednostavnim ugljikohidratima, koji se zbog ograničene tjelesne aktivnosti i prehrane ne uklanjaju iz organizma. Stres, adrenalin i kortizol iz njega dodatno doprinose poremećajima u kardiometaboličkim procesima i oštećenju krvnih žila, zbog čega povišene vrijednosti krvnog tlaka ostaju konstantne i sve više rastu.
Visoki krvni tlak utječe na naše tijelo i zdravlje kao što postupno zagrijavanje vode utječe na žabu u loncu na štednjaku. Povećanje krvi češće ne prati tegobe, znakove i simptome. Moguće je da neke osjetljivije prirode osjete specifičnu glavobolju, težinu u glavi, problem s kognitivnim funkcijama, vrtoglavicu, zamagljen vid, no mnogo je češće da se pojačana krv ne osjeti.
Hipertenzija nije bolest, to je stanje koje ukazuje na prisutnost bolesti.
Veliki problem s visokim krvnim tlakom je taj što s vremenom oštećuje krvne žile. To uključuje oštećenje brojnih organa i nosi rizik od kardiovaskularnih incidenata kao što su srčani udar, moždani udar i komplikacija kao što su zatajenje bubrega i bolesti srca.
Prema riječima kardiologa dr. Vasila Vasileva, visoki krvni tlak je među najpodmuklijima, jer većina ljudi nema tegoba i ne sluti promjene u svom zdravstvenom stanju. Prema njegovim riječima, hipertenzija se otkrije slučajno za potrebe drugog pregleda, a njezino neliječenje dovodi do ozbiljnih iscrpljujućih komplikacija i smrtnog ishoda.
Širenje hipertenzije među modernim ljudima i sklonost Bugara kardiovaskularnim bolestima, nedostatak pritužbi i znakova, opasna stanja i nedostaci koje ona donosi zahtijevaju ozbiljniji pristup njezinoj prevenciji. Ako roditelj pati od povišenog krvnog tlaka, treba imati na umu i od određene dobi početi redovito kontrolirati vrijednosti krvnog tlaka. I od hipertenzija i kardiovaskularne bolesti se pomlađujuosobito uz naporan radni dan i stres, mjerenje krvnog tlaka trebalo bi postati navika koja je redovito prisutna – jednom u nekoliko tjedana, jednom tjedno, jednom dnevno ili više ovisno o dobi i zdravstvenom stanju.
Hipertenzija najprije pogađa srce, objašnjava dr. Vasilev, jer ga povišeni tlak tjera da radi protiv velikog otpora, a odatle dolazi do zadebljanja srčanog mišića koji se nastoji nositi. To je pak glavni put za smanjenu rastezljivost lijeve klijetke i povećanje veličine atrija. To je mehanizam povećanja rizika od razvoja srčanih aritmija i pojave zatajenja srca, dodaje kardiolog.
Arterijska hipertenzija također je glavni čimbenik rizika za razvoj ishemijske bolesti srca i infarkta miokarda. Jedno od stanja opasnih po život je disekcija aorte.
Hipertenzija je drugi najvažniji uzrok pojave oštećenje bubrega nakon dijabetesa, ističe dr. Vasilev. Sustavni nekontrolirani krvni tlak dovodi do oštećenja funkcije bubrega i razvoja zatajenja bubrega.
Visok krvni tlak također utječe oči i vidjer oštećuje žile mrežnice i dovodi do razvoja angiopatije ili retinopatije, krvarenja i trajnog pogoršanja vida, objašnjavaju kardiolozi.
Jedno od najtežih kršenja je oštećenje mozga. Najdramatičnije manifestacije su prolazni ishemijski napad i moždani udar ili cerebralno krvarenje, što dovodi do teške invalidnosti ili smrti. Kognitivni poremećaji i razvoj demencija.
Druga uobičajena i nepovoljna komplikacija je periferna arterijska bolest, u kojoj su zahvaćene arterije donjih ekstremiteta, što dovodi do razvoja arterijska insuficijencija pa sve do invaliditeta, kaže dr. Vasilev.
Ne treba zanemariti da hipertenzija također negativno utječe na seksualnu funkciju, a time i na kvalitetu života i samopoštovanje. Činjenica je da je učestalost seksualne disfunkcije veća kod osoba s visokim krvnim tlakom.
Nije dovoljno samo ustanoviti hipertenziju. Obvezuje biti kontroliran. To se postiže na dva načina: sustavnim praćenjem vrijednosti i liječenjem koje vodi osobni kardiolog. Utvrđivanje točne doze lijeka za tu svrhu zahtijeva malo strpljenja na početku, moguće je mijenjati lijek, do uspostavljanja djelotvorne individualne terapije. Nakon toga se traži ozbiljan odnos prema propisanom liječenju, bez izostanka, uz zanemarivanje kontrolnih pregleda kod kardiologa.
Hipertenzija nužno zahtijeva neke promijeniti navike i poboljšati vlastiti stil života. Pretjerano konzumiranje masti, šećera, soli, alkohola, dugotrajno sjedenje satima i danima treba ostaviti u prošlosti.
Redovita kontrola arterijske hipertenzije, kao i pridržavanje terapije koju prepisuje kardiolog, ključ je prevencije komplikacija, ističe dr. Vasilev.
U bugarskom je mentalitetu ignorirati visoki krvni tlak i podcjenjivati njegove opasne posljedice, zanemarivati ili zanemarivati propisanu terapiju. Međutim, zdravlje nije nešto što možete vratiti nakon što visoki krvni tlak prostruji tijelom. Naprotiv, može se očuvati redovitom preventivom, a svodi se na nešto jednostavno i lako – mjerenje krvi; i u prisutnosti dijagnosticiranih odstupanja, provođenje konzultacija s kardiologom za imenovanje odgovarajuće i pravovremene terapije.