Orašasti plodovi zauzimaju važno mjesto među proizvodima koji blagotvorno djeluju na ljudsko zdravlje.
Što orašaste plodove čini tako zdravima? Koliko orašastih plodova trebate pojesti dnevno za maksimalnu korist? Može li česta konzumacija orašastih plodova izazvati alergije? Na ova pitanja odgovara Svetlana Shokur, medicinska stručnjakinja INVITRO-a.
Koje su prednosti orašastih plodova za naše tijelo? U kojim situacijama ih je preporučljivo uvrstiti u prehranu?
Orašaste plodove preporučuju za konzumaciju liječnici raznih specijalnosti zbog bogatog kemijskog sastava, dobre probavljivosti i blagotvornog djelovanja na srce, krvne žile i živčani sustav.
Oni koji redovito uključuju orašaste plodove u svoju prehranu imaju manji rizik od razvoja koronarne bolesti srca, srčanog udara i raka.
Osim toga, konzumacija orašastih plodova pozitivno utječe na hormonalni sustav te ima protuupalno i izraženo antioksidativno djelovanje, smanjuje razinu stresa, što je posebno važno za osobe koje su izložene velikom fizičkom i intelektualnom stresu, kao i za starije osobe.
Orašasti plodovi su jedni od vodećih među biljnim proizvodima po sadržaju visokokvalitetnih bjelančevina koje tijelo gotovo u potpunosti apsorbira, zdravih masti (npr. 100 g oraha sadrži 10 g Omega-3), kao i kao što su vitamini A i E topivi u mastima, mikroelementi (kalcij, magnezij, cink) i zdrava vlakna.
Koje zdravstvene rizike mogu predstavljati orašasti plodovi? Koji bi simptomi mogli ukazivati na to?
Unatoč svim pozitivnim svojstvima, orašasti plodovi imaju i neke nedostatke. Prvo, oni su visokokalorična hrana zbog sadržaja masti.
U prosjeku 100 g orašastih plodova sadrži oko 650 kalorija, što je gotovo trećina dnevnog kalorijskog unosa prosječne osobe. Orašasti plodovi su hranjivi i brzo vas zasite, što ih čini odličnim izborom za brzi međuobrok.
No, ugodan i bogat okus orašastih plodova lako vas može odvratiti od kontrole količine, što će dovesti do prejedanja i viška kalorija, a posljedično i do debljanja.
Također se ne preporučuje nekontrolirana konzumacija orašastih plodova osobama s probavnim problemima, jer to može uzrokovati težinu i nelagodu u trbuhu, nadutost, pojačano stvaranje plinova, pa čak i poremećaj rada crijeva.
Osobe s dijabetesom, bolestima bubrega i kardiovaskularnim bolestima trebaju obratiti pozornost ne samo na količinu orašastih plodova, već i na kvalitetu proizvoda.
Slane jezgre, glazirani orasi, karamela, šećerni sirup ili med mogu uzrokovati povećanje krvnog tlaka i razine glukoze u krvi.
Ipak, jedenje orašastih plodova može predstavljati najveću opasnost za zdravlje ljudi sklonih alergijama.
Kako se manifestira alergija na orašaste plodove i kako je prepoznati?
Prema statistikama, oko 20% odraslih i 5% djece je alergično na orašaste plodove.
Kod nas su najčešće alergije na lješnjake i orahe, dok jedenje pinjola može biti sasvim sigurno.
Prvi znakovi alergijske reakcije na orašaste plodove obično su oticanje usana, jezika i nepca, osjećaj pečenja i svrbež u ustima i grlu, kožni simptomi u obliku sitnih osipa oko usta ili simptomi rinokonjunktivitisa: sluzav iscjedak iz nos, otežano disanje kroz nos, svrbež i peckanje u nosnoj šupljini, u području oko očiju.
U slučaju preosjetljivosti na alergen orašastih plodova može se razviti anafilaktički šok s padom krvnog tlaka, gušenjem i zastojem disanja, čak i smrtnim ishodom.
Ako osoba nema alergiju, može li se s vremenom razviti, na primjer, ako jede previše orašastih plodova?
Česta konzumacija orašastih plodova nije faktor u razvoju alergije na ovaj proizvod kod ljudi. Međutim, kod ljudi s genetskom predispozicijom na alergene orašastih plodova, kontakt čak i s količinama u tragovima može izazvati burnu reakciju.
Stoga na etiketi nekih potencijalno opasnih proizvoda proizvođač navodi da sastav “može sadržavati tragove orašastih plodova”.
Prema općeprihvaćenim smjernicama zdrave prehrane, preporučena količina orašastih plodova za dnevnu konzumaciju je oko 30 grama.
To je ekvivalentno otprilike 16-20 badema, 5 oljuštenih oraha ili oko 40 pistacija bez ljuske.
Povećanje dnevne porcije orašastih plodova neće povećati njihove blagotvorne učinke na tijelo, ali, kao što je ranije spomenuto, može pridonijeti debljanju i izazvati razne nuspojave.
Za očuvanje zdravih masnih kiselina i vitamina prednost treba dati svježim orašastim plodovima (obično su teži), kao i orašastim plodovima u ljusci: oguljena i pakirana jezgra brzo oksidiraju i mogu promijeniti okus.
Apsorpcija minerala iz prženih ili namočenih orašastih plodova u vodi je poboljšana zbog nižeg sadržaja fitinske kiseline.
Ranije smo pisali o tome zašto ne biste trebali piti vodu prije spavanja.