Lesch-Nyhanov sindrom (Lesch-Nyhan) predstavlja rijedak kongenitalni defekt metabolizma purinakarakteriziran odsutnošću ili nedostatkom aktivnosti enzima hipoksantin-gvanin fosforiboziltransferaze (HPRT), uzrokovanog mutacijama gena na X kromosomu.
Purini su spojevi koji sadrže dušik i nalaze se u mnogim namirnicama (npr. meso peradi, mahunarke). U nedostatku hipoksantin-gvanin fosforiboziltransferaze, purini hipoksantin i gvanin nisu ugrađeni u nukleotide. U nedostatku enzima, purini se razgrađuju i izlučuju kao mokraćne kiseline.
Razina mokraćne kiseline abnormalno je visoka u osoba s Lesch-Nyhanovim sindromom, a kristali natrijeva urata abnormalno se nakupljaju u zglobovima i bubrezima. Lesch-Nyhanov sindrom se nasljeđuje kao X-vezana recesivna genetska bolestkoja uz rijetke iznimke najčešće pogađa muškarce.
Simptomi Lesch-Nyhanovog sindroma uključuju poremećena bubrežna funkcija, akutni gihtični artritis i samoozljeđujuće ponašanje kao što je griženje usana i prstiju i/ili lupanje glavom. Dodatni simptomi uključuju nevoljne pokrete mišića i neurološka oštećenja.
Znakovi Lesch-Nyhanovog sindroma mogu postati vidljivi već u dobi od šest mjeseci. Ranije stvaranje kristala urata, kao posljedica neobičnog povećane razine mokraćne kiseline u urinu, rezultira prisutnošću naslaga narančaste boje u pelenama beba s ovom bolešću. Ovo može biti prva manifestacija Lesch-Nyhanovog sindroma, ali stanje se rijetko prepozna u ranom djetinjstvu.
Uratni kamenci može se razviti u bubrezima dojenčadi s Lesch-Nyhanovim sindromom kao rezultat prekomjerne količine mokraćne kiseline koja se izlučuje kao natrijev urat. Ovi bubrežni kamenci mogu uzrokovati krv u mokraći (hematuriju) i povećati rizik od infekcija mokraćnog sustava.
Kristali urata također se mogu naći u zglobovima, ali općenito, neliječeni bolesnici s Lesch-Nyhanovim sindromom imaju ponovljene epizode bol i oticanje zglobova, kao i kod odraslih bolesnika s gihtom, tek u kasnoj adolescenciji ili odrasloj dobi. Ove epizode mogu postupno postati češće kada počnu. U starije djece s ovim poremećajem, naslage natrijevog urata mogu se nakupljati u tkivima hrskavice zglobova i u ušima; u ušima stvaraju vidljive “kvrge” zvane tofi – stanje poznato kao giht.
Neurološki simptomi, povezani s Lesch-Nyhanovim sindromom, obično se počinju manifestirati prije 12. mjeseca starosti. To može uključivati nevoljne pokrete ruku i nogu (distonija) i besciljne ponavljajuće pokrete (koreja) kao što je savijanje prstiju, podizanje i spuštanje ramena i/ili grimase lica. Bebe koje su prije mogle sjediti uspravno obično izgube tu sposobnost. U početku se može primijetiti smanjena snaga mišića (hipotonija), što dovodi do poteškoća u držanju glave uspravno.
Bebe pogođene Lesch-Nyhanovim sindromom možda neće uspjeti doseći razvojne prekretnice kao što su puzanje, sjedenje ili hodanje (kašnjenje u razvoju). U konačnici, većina djece s Lesch-Nyhanovim sindromom doživi abnormalno povećan mišićni tonus (hipertoniju) i ukočenost mišića (spastičnost). Duboki tetivni refleksi su pojačani (hiperrefleksija). Intelektualni invaliditet se također može pojaviti i obično je blag. Međutim, točna procjena inteligencije oboljele osobe može biti teška zbog loše artikuliranog govora (dizartrija). Neki pacijenti imaju normalnu inteligenciju.
Najistaknutija značajka Lesch-Nyhanovog sindroma, koji se javlja kod približno 85 posto pacijenata, je samoozljeda. Ovakvo ponašanje najčešće počinje između druge i treće godine, no moguće ga je razviti u prvoj godini života ili puno kasnije u djetinjstvu. Samoozljeđivanje može uključivati opetovano griženje usana, prstiju i/ili ruku i opetovano udaranje glavom o tvrde predmete. Neka djeca mogu više puta izgrebati lice. Međutim, osobe s Lesch-Nyhanovim sindromom nisu neosjetljive na bol. Dodatne abnormalnosti u ponašanju uključuju agresiju, povraćanje i pljuvanje. Samoozljeđivanje redovito dovodi do gubitka tkiva.
Djeca s Lesch-Nyhanovim sindromom mogu imati poteškoće s gutanjem (disfagiju) i mogu imati teško jesti. Povraćanje je česta pojava, a većina zahvaćene djece ima manjak težine za svoju dob. Dodatni simptomi mogu uključivati razdražljivost ili vrištanje. Neka djeca s Lesch-Nyhanovim sindromom također mogu razviti rijetku anemiju poznatu kao megaloblastična anemija.
Drugi simptom Lesch-Nyhanovog sindroma može biti jak mišićni spazam, u kojem se tijelo izvija u luku, pri čemu se bolesnik oslanja samo na pete i zatiljak (opistotonus). Pogođena djeca također mogu doživjeti iščašenje kuka, prijelomiabnormalna zakrivljenost kralježnice (skolioza) i/ili trajna fiksacija nekoliko zglobova u zgrčenom položaju (kontrakture).
Žene nositeljice gena za bolest obično nema simptoma poremećaja, ali može razviti giht kasnije u životu kao rezultat neliječene visoke razine mokraćne kiseline u krvi (hiperurikemija).
Reference:
1. Nyhan W, Barshop B, Al-Aqeel, A. Atlas nasljednih metaboličkih bolesti – 3. izdanje
2. Rosenberg, RN i Pascual, JM. Rosenbergova Molekularna i genetička osnova neuroloških i psihijatrijskih bolesti – 5. izdanje
3. Bennett JC, Plum F, ur. Cecil Udžbenik medicine. 20. izd.
4. Scriver CR, et al, ur. Metabolička i molekularna osnova nasljednih bolesti. 7. izdanje