Zagreba Lajfhaki

Mali savjeti za hranjenje voljene osobe s demencijom

Demencija je neurološko stanje koje uzrokuje gubitak pamćenja, izražavanja, pažnje i smanjuje inteligenciju. Najčešća demencija je Alzheimerova bolest.

Postoji nekoliko vrsta čimbenika rizika odgovornih za razvoj demencije. Neki od njih se mogu poboljšati, neki ne. Dob je faktor rizika za razvoj Alzheimerove bolesti. Nasljedno opterećenje je takve prirode. Mnogi ljudi imaju rođake s demencijom, no moguće je da se kod njih bolest ne razvije, i obrnuto, mnogi koji razviju demenciju ne govore o tome svojim bližnjima.

Konzumacija alkohola i duhana također se smatra faktorima rizika. Kod nekih rijetkih bolesti, poput Downovog sindroma, rizik je također veći.

Visoki kolesterol i ateroskleroza su čimbenici rizika jer je njihova prisutnost povezana s protokom krvi u mozgu, a opstrukcija i loš protok mogu uzrokovati vaskularnu demenciju. U skupini čimbenika rizika su šećerna bolest, blagi kognitivni poremećaji i dr.

Kako je hrana dobra za demenciju?

Pravilna prehrana može pomoći u primarnoj i sekundarnoj prevenciji demencije.
Čest problem kod osoba s gubitkom pamćenja je nagli gubitak težine. Osim toga, kako bolest napreduje, moguće je da bolesnik ne prepoznaje hranu, ne poznaje njezin okus, teško se služi vilicama i žlicama. To može dovesti do manje potrošnje vode i hrane, a tijelo može izgubiti težinu. Preporuča se saznati kakvu hranu pacijent preferira. Dobro je da ima hranu u blizini kako bi je mogao uzeti i pojesti kad mu zatreba, inače, ako je ne vidi, može se mučiti ili zaboraviti jesti.

Postoji li dobra hrana za demenciju?

Prehrana treba biti dobro uravnotežena i uključivati ​​povrće, voće, nemasnu hranu, cjelovite žitarice i nemasne mliječne proizvode.

Postoje li namirnice koje treba izbjegavati?

Stručnjaci ne preporučuju proizvode s visokim udjelom masti, kao što su mast, maslac, masno meso; namirnice koje nisu bogate vitaminima i vlaknima.

Ostali savjeti

  • U uznapredovaloj fazi stanja, ako postoji nedostatak apetita tijekom cijelog dana, u hranu se mogu uključiti šećeri. U SAD-u dodaju puno soli u hranu kako bi bila ukusnija, ali to dovodi do povećanja krvnog tlaka. Sol je poželjno zamijeniti začinima ili biljem;
  • Morate se stalno podsjećati da pijete vodu, voćne sokove ili smoothieje, da uzimate juhe i drugu tekuću hranu, kako bi tijelo bilo stalno hidrirano;
  • Treba povećati unos dodataka prehrani koji sadrže folate i vitamin B12;
  • Potrebno je uzimati vitamin E, ali u preporučenim dnevnim dozama, kako ne bi došlo do nuspojava;
  • Kao i svakodnevno praćenje težine;
  • Dizajn sobe u kojoj jedu i namještaj trebaju biti odabrani i ugodni.


Reference:
https://stanfordhealthcare.org/medical-conditions/brain-and-nerves/dementia/risk-factors.html

Exit mobile version