Jedan od vodećih američkih znanstvenika, Harold McGee, kulinarski je istraživač. Autor je knjige On Food & Cooking: The Science & Lore of the Kitchen koja je uvrštena na popis deset najboljih kuharskih knjiga 20. stoljeća. Zovu je “znanstvena biblija za kuhare”.
Vjerojatno je netko od naših čitatelja čuo za ovog popularnog kulinarskog svjetla, au ovom broju “Doktora” on komentira zašto dijete ne funkcioniraju. U današnje vrijeme postoji ogroman broj dijeta, a stalno se pojavljuju nove.
Ali zašto se onda broj ljudi s prekomjernom težinom stalno povećava? Jesu li ove dijete stvarno neučinkovite, nisu učinkovite? Evo što Harold McGee misli o tome.
Godine 1863., kaže stručnjak, engleski proizvođač lijesova William Banting napisao je pamflet pod naslovom “Pismo o potpunosti, upućeno javnosti”.
Zapravo, ovo je prva knjiga o dijetetskoj prehrani, čiji autor govori o svojim dugogodišnjim pokušajima mršavljenja. Sa 60 godina imao je 100 kg. Aktivni sportovi – veslanje, jahanje, blatne kupke i druge naizgled učinkovite mjere samo su povećale njegov apetit.
Savjeti Petra Dunova o zdravoj prehrani
Jedina učinkovita metoda pokazala se dijeta koju je Bantingu propisao dr. William Harvey, savjetujući mu da iz prehrane izbaci kruh, šećer, krumpir, maslac, mlijeko i pivo, jer su “zasićeni ugljikohidratima i dovode do poremećaja”. metabolizma”.
Osim toga, liječnik mu je pripremio precizan plan obroka, što nitko prije nije napravio. U nekoliko mjeseci izrađivač lijesova smršavio je zahvaljujući takvoj dijeti s niskim udjelom ugljikohidrata za čak 30 kg, a njegovo je djelo, obujmom od samo 16 stranica, u to vrijeme postalo svjetskim bestselerom.
Američki kulinarski istraživač Harold McGee smatra da su s Bantingovim pamfletom započela beskrajna naklapanja oko mršavljenja i dijeta. I dodaje kako je čovječanstvo, otkako je otkrilo da se hrana sastoji od masti, bjelančevina i ugljikohidrata, svaki od tih elemenata počelo proglašavati štetnim za zdravlje, pa čak i podvrgavati potpunom odbacivanju.
Danas su nam poznati sljedeći glavni režimi prehrane: bezugljikohidratni (ketogena dijeta, paleolitska dijeta i Atkinsova dijeta); niske masnoće (DASH-dijeta i Pritikin dijeta) i dijete bez proteina. Problem je, međutim, što nema znanstvene potvrde učinkovitosti niti jedne od ovih dijeta.
„Kada sam počeo pisati o prehrani, aktivno su me zanimala pitanja o odnosu između prehrane i ljudskog zdravlja“, objašnjava stručnjak. – Ali nakon 10 godina otkrio sam da su se svi koncepti prehrane promijenili!
Nakon toga sam odlučio da se više ne zamaram time. Uostalom, znanstvenici još ne znaju kako je ljudsko tijelo napravljeno; ne znaju što je točno potrebno za njegovu optimalnu funkciju; ne znaju koliko proteina, masti ili ugljikohidrata trebaju unositi i kako se mijenja metabolizam tijekom dana.
Sa znanstvenog stajališta, nitko ne može preporučiti ljudima da jedu ili ne jedu određene proizvode”.
Harold McGee
Sredinom prošlog stoljeća u SAD-u su otkrili novog neprijatelja čovječanstva, naime… mast! Objavili su da masna hrana dovodi do ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. A što više masti unosimo, veći su rizici od razvoja ovih bolesti. Danas, 60 godina kasnije, liječnici priznaju da je prehrana s niskim udjelom masti previše nezdrava jer sadrži puno šećera i kalorija.
No, ni ovdje Harold McGee savjetuje da ne idemo u krajnosti: „Da, ne bismo trebali jesti šećer, ali to ne znači da ga trebamo potpuno isključiti. Mrkva, naranča i jabuka sadrže mnogo šećera, koji nije štetan.
Što se tiče trenutačno pomodnog ograničenja ostalih ugljikohidrata, pogledajmo što će se dogoditi na istoku: Kina i Japan imaju maksimalan broj dugovječnih ljudi, a njihov jelovnik su samo ugljikohidrati i minimalno proteina”.
7 tajni prehrane koje usporavaju starenje
Godine 2018. dr. Christopher Gardner sa Sveučilišta Stanford proveo je studiju kako bi jednom zauvijek razjasnio što je učinkovitije: dijete s niskim udjelom masti ili bez ugljikohidrata. U eksperimentu je sudjelovalo 600 dobrovoljaca koji su nasumično dodijelili ove dvije vrste prehrane.
Rezultati su se pokazali neočekivanim i zbunjujućim. Neki su izgubili na težini, drugi – ne. Povrh toga, neki su se sudionici čak i udebljali.
Kao rezultat toga, znanstvenici su došli do tužnog zaključka da dijete koje pomažu nekome da se riješi viška kilograma uopće ne djeluju na druge. Odnosno, sve je individualno.
Harold McGee potvrđuje ovu teoriju: „Ljudski organizam se vrlo lako prilagođava: možemo živjeti i u tropima i na Arktiku. Naša su tijela dizajnirana za podnošenje svake hrane koja nam se nađe pod rukom.
Najbolji oblik prehrane za čovjeka je raznovrsnost: to znači mnogo i različitih proizvoda, s kojima ne treba pretjerivati, niti dopustiti njihov nedostatak. Ako želite dugo živjeti i imati dobro zdravlje, morate paziti ne samo na prehranu, već i na to koliko koraka dnevno napravite, kakve su zdravstvene probleme imali vaši roditelji itd.
Ideja sretnog života je uživati u onome što stvarno volite.”
Yana BOYADJIEVA
