Kunisov sindrom definira stanje akutni koronarni sindrom na pozadini alergijskih ili anafilaktičkih reakcija. Prvi ga je opisao Kunis 1991. kao što je alergijski koronarni vazospazam u tijeku alergijske ili anafilaktičke reakcije. Sinonimi sindroma su i “alergijska angina”, “alergijski infarkt miokarda” ili “poremećaj koronarne preosjetljivosti”. Vazospastične promjene uočene u Kunisovom sindromu ne dovode uvijek do infarkta, moguće je uočiti prolaznu ishemiju s tipičnom klinikom sa ili bez izljeva enzima.
Stanje je uzrokovano raznim stanjima, lijekovima, izloženost okolišnim čimbenicima, hrani pa čak i koronarnim stentovima, na koje su pacijenti alergični. Najčešći poznati izazivači su antibiotici u 28% slučajeva i ubodi insekata u 23% slučajeva. Točan patofiziološki mehanizam bolesti nije u potpunosti shvaćen i postoje dvije teorije o bolesti.
U jednom slučaju vjeruje se da alergijske reakcijereakcije preosjetljivosti, anafilaktički a anafilaktoidne reakcije izazivaju Kunisov sindrom. Prema ovoj teoriji, ishemija je posljedica otpuštanja upalnih citokina i aktivacija trombocita kroz aktivaciju mastocita što dovodi do vazospazma koronarne arterije i/ili erozije ili rupture ispod ležećeg ateromatoznog plaka. Osim toga, osim koronarnih arterija, mogu biti zahvaćene i cerebralne i mezenterične žile.
Druga teorija smatra da je Kunisov sindrom rezultat anafilaksije koju uzrokuje sistemska vazodilatacija i smanjeni venski povratak zbog povećane vaskularne propusnosti. Sve to može dovesti do smanjenog minutnog volumena srca, što dovodi do koronarne hipoperfuzije i sekundarnog oštećenja miokarda.
Zabilježena su tri podtipa Kunisovog sindroma. U prvom tipu vazospastične alergijske angine (tip I), glavni uzrok akutnog koronarnog sindroma je zbog vazospazma koronarnih arterija, u nedostatku temeljnih čimbenika rizika i aktivne koronarne arterijske bolesti. Ova varijanta je manifestacija endotelne disfunkcije ili mikrovaskularne angine u tijeku alergijske reakcije.
U drugom podtipu – uočava se alergijski infarkt miokarda (tip II). erozija plaka pod djelovanjem alergijskih vazoaktivnih tvari. U ovoj skupini bolesnika, međutim, otkrivena je koronarna ateromatozna koronarna bolest koja je bila bez kliničkih manifestacija do alergijskog podražaja.
Treći tip uzrokovan je tromboza prethodno ugrađenog stenta (tip III), zbog aktivacije trombocita tijekom alergijske reakcije. Morfološki pregled trombotične mase otkrio je da je infiltrirana eozinofilima i mastocitima. Ishemija u alergijskoj reakciji je sekundarna u odnosu na otpuštanje upalnih medijatora, uklj. histamin, triptaza, kimaza, čimbenik aktivacije trombocita, citokini i prostaglandini te sinteza leukotriena, što dovodi do koronarnog vazospazma.
Na dijagnozu ove jedinstvene bolesti treba posumnjati kada oštar bol u prsima popraćena je alergijskim simptomima, elektrokardiografskim promjenama i povišenim srčanim enzimima. Alergijska manifestacija može uključivati od blagih tegoba – oticanje lica, svrbež, mučnina i povraćanje, do teške manifestacije alergijskog šoka s hipotenzijom i depresijom disanja.
Promjene u elektrokardiogramu se zaključuju po elevacija ST segmenta, koji je u specifičnom području i često se povlači nakon liječenja i uklanjanja osnovnog alergijskog prediktora. Posebno je indikativna ehokardiografija koja daje podatke o određenom području smanjene pokretljivosti srčane stijenke. U većini slučajeva, pacijenti se podvrgavaju koronarnoj angiografiji, koja često ne otkrije uzrok lezije, ali je korisna jer omogućuje primjenu intrakoronarnog nitrata za prevladavanje koronarnog vazospazma.
Određene lijekove koji se koriste za liječenje akutnog koronarnog sindroma i alergijske reakcije treba koristiti s oprezom u bolesnika s Kunisovim sindromom. Morfin je važan lijek za anesteziju bolesnika s akutnom boli u prsima i treba ga izbjegavati u Kunisovom sindromu jer potencijalno može stimulirati oslobađanje histamina i pogoršati patološku kaskadu.
Beta blokatori također može pojačati koronarni vazospazam ako se koristi u akutnoj egzacerbaciji zbog neselektivne alfa-adrenergičke aktivacije. Epinefrin i adrenalin Glavni lijekovi koji se koriste u liječenju anafilaksije, također se trebaju koristiti uz oprezno praćenje jer mogu potencijalno pogoršati koronarni vazospazam i povećati koronarnu ishemiju.
Glavni fokus liječenja treba biti usmjeren na alergijska komponenta i uklanjanje alergena koji uzrokuju ovu bolest.
Reference:
PubMed-Alergijski akutni koronarni sindrom (Kounisov sindrom)
