Sve se više govori o “epidemiji alergija” – povećana učestalost alergija u svijetu je činjenica. Alergije na hranu kreću se od 1 do 10%, a posebno su pogođene djece, oko 6% u dobi od 1 do 3 godine. Alergija na proteina kravljeg mlijeka doseže oko 2,5%, ovo do jaja 2%, i do kikiriki kreće se frekvencijom između 2-3%. Otprilike polovica djece do školske dobi “preraste” alergije na proteine kravljeg mlijeka i jaja, dok alergije na kikiriki, Plodovi mora i orašasti plodovi imaju tendenciju da traju cijeli život.
Alergijske reakcije na hranu uključuju sve neželjene reakcije nakon uzimanja hrane ili dodatka prehrani. Službeno se dijele u dvije skupine: netrpeljivost (intolerancije na hranu), koji su u osnovi fiziološka reakcija, a drugi su prave alergije na hranu (alergije na hranu)koji predstavljaju imunološki odgovor i mogu biti oboje IgE – posredovano, ni jedno ni drugo IgE-posredovano.
Dok intolerancija na hranu je zbog više mehanizama, zatim na alergija na hranu “Imuni odgovor” se odnosi na imuni odgovor posredovan IgE i stanicama. U neke djece već pri prvom kontaktu s određenim alergenom iz hrane stvaraju se specifična protutijela koja se vežu na Fce receptore mastocita, bazofila, makrofaga i dendritičnih stanica. Kada alergen uđe u sluznicu i veže se na specifična antitijela, oslobađaju se mnogi medijatori koji dovode do vazodilatacije, kontrakcije glatkih mišića i pojačanog lučenja sluznice. Aktivirani makrofagi otpuštaju citokine, koji zauzvrat aktiviraju eozinofile i limfocite, što dovodi do produljene upale.
U tijeku alergijske reakcije mogu biti zahvaćeni različiti organi i sustavi. U slučaju podataka o alergiji, posebno je važno kako se ona točno odvija. Alergijski odgovor može se mijenjati tijekom vremena, a može se uočiti zahvaćenost različitih organa i sustava. Može biti oboje zahvaćenost kože (urtikarija, angioedem, eritem), gastrointestinalne manifestacije (edem, mučnina, povraćanje, bol u trbuhu, proljev), manifestacije na strani dišni sustav (pojava začepljenog nosa, curenja nosa, svrbeža, kihanja, otoka grkljana, poremećaja disanja, otežanog disanja, bronhijalne opstrukcije), zahvaćenost kardiovaskularnog sustava (poremećaji ritma, nagli pad krvnog tlaka, sve do kolapsa).
Kada je u pitanju nije reakcija posredovana IgE, limfociti (prvenstveno T-stanice specifične za alergene hrane), izlučuju prekomjerne količine višestrukih citokina, što rezultira odgođenim odgovorom. Reakcija može biti sa strane na koži (sa svrbežom i crvenilom), gastrointestinalni trakt (s nedostatkom debljanja, bolovima u trbuhu, povraćanjem, proljevom), dišni sustav (hemosideroza izazvana hranom).
Kombinacija prisutnosti IgE i staničnog odgovora na alergene iz hrane također dovodi do kroničnih manifestacija, među kojima mogu biti atopijski dermatitis, astma, eozinofilni ezofagitis i gastroenteritis.
Svaka hrana može izazvati alergijsku reakciju, ali cca 90% alergija u djetinjstvu su uzrokovani: jaja, mlijeko, orasi, riba, soja i pšenica. Povremeno gutanje alergena može izazvati oštar manifestacije poput urtikarije ili anafilaktičke reakcije. Dugotrajni unos alergena dovodi do razvoja kronični poremećajipoput bronhijalne astme ili atopijskog dermatitisa.
Reference:
1. Nelson Textbook of Pediatrics Elsevier eBook na VitalSourceu, 20. izdanje Robert M. Kliegman, MD, Bonita F. Stanton, MD, Joseph St. Geme, MD i Nina F Schor, MD, PhD;
2. Pedijatrija, izdavačka kuća “ARSO”, uredili prof.dr.D.Bobev i izv.dr.E.Genev – treće izdanje
3. Priručnik za dijagnostiku i liječenje dječjih bolesti, ed. Prof. dr. Tonyo Shmilev, ind. Rajkov 2014