Potezi glavni su uzroci invaliditeta u usporedbi s drugim bolestima i stanjima raznih organa i sustava. Mali postotak onih koji su preživjeli moždani udar vraća se na posao. Jasna je činjenica da su pacijenti s moždanim udarom i posljedičnom invalidnošću ekonomski teret i za društvo i za svoje obitelji. Stoga je prevencija iznimno važna.
One koje se ponavljaju cerebrovaskularnih incidenata (ponavljanja) čine oko 200 000 od 700 000 ukupnih moždanih udara u SAD-u. Zbog toga je prevencija sekundarnih moždanih udara važan cilj u propisivanju liječenja nakon otpusta iz bolnice.
Ažurirane preporuke o sekundarnoj prevenciji moždanog udara (kod pacijenata nakon moždanog udara ili prolaznih ishemijskih napada) objavili su u svibnju 2021. zajedno Američko udruženje za srce i Američko udruženje za moždani udar.
Primarna prevencija je kada se poduzimaju mjere za sprječavanje nastanka moždanog udara, dok sekundarna prevencija ima za cilj spriječiti naknadno ponavljanje prvog već nastalog cerebrovaskularnog inzulta.
Primarna prevencija od moždani udar uključuje promjenu načina života – ne samo prehrane, već i povećanje tjelesne aktivnosti, kao i prevenciju čimbenika rizika poput arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i poremećaja lipida. Važna je antiagregacijska terapija u bolesnika s visokim vaskularnim rizikom i antikoagulacijska terapija kod fibrilacije atrija.
Sekundarni Prevencija ishemijskog moždanog udara uključuje karotidnu operaciju ili postavljanje stenta kod simptomatskih bolesnika, liječenje inzulinske rezistencije i liječenje intrakranijalne stenoze.
U nedostatku kontraindikacija nakon probira na fibrilaciju atrija i kada se otkrije, započinje se s antikoagulantnom terapijom kako bi se smanjio rizik od recidiva. U slučaju da se ne pronađe drugi uzrok moždanog udara, preporučuje se praćenje otkucaja srca radi otkrivanja okultne fibrilacije atrija.
Kod pacijenata sa sklonošću porastu vrijednosti krvnog tlaka, čak i na terapiji, preporuča se svakodnevno praćenje kako bi se brzo prepoznala razdoblja u kojima je pacijentu potrebna dodatna terapija – npr. tijekom hladnih mjeseci kada se krvni tlak povećava, za razliku od u toplim mjesecima kada blago opadaju, a tada se terapija može smanjiti.
Kada prehrana nije dostatna za održavanje ukupnog kolesterola i njegovih frakcija u određenim granicama, potrebno je uključiti lijekove na višim vrijednostima ili dodatno uzimati omega-3 masne kiseline na blago povišenim razinama.
Tjelesna aktivnost je od primarne važnosti, ali ne samo kao prevencija recidiva, već i za prevenciju već nastalih kontraktura ili atrofije mišića, zbog oštećenja moždanih centara koji su odgovorni za njihovu inervaciju.
Dijeta treba obratiti pozornost ne samo na vrstu hrane, njegovu pripremu, već i na korištenje sol. Preporuke su do 5 grama dnevno, ali neke smjernice čak postavljaju vrijednosti čak do 2,5 grama dnevno.
Potrošnja alkohol također treba smanjiti što je više moguće, kao i prestati pušiti.
Na kraju, ali ne manje važno, važno je da mi i naši bližnji dobro poznajemo upozoravajuće i rane simptome moždanog udara, kao i kako postupiti kada se on već dogodi.
Reference:
1. Kleindorfer DO i sur., Smjernice za prevenciju moždanog udara u bolesnika s moždanim udarom i prolaznim ishemijskim napadom: Smjernice Američke udruge za srce/Američke udruge za moždani udar. Moždani udar. 2021.;
2. Hans-Christoph Diener, Graeme J Hankey, Primarna i sekundarna prevencija ishemijskog moždanog udara i cerebralnog krvarenja: JACC Focus Seminar;
3. James K. Liao, Sekundarna prevencija moždanog udara i prolaznog ishemijskog napadaja, Cirkulacija.