Prof. dr. Bozhidar Popov, dr. med., predsjednik je Bugarskog društva za prehranu i dijetetiku i voditelj Odjela za higijenu, medicinsku ekologiju i prehranu. Prof. Popov usavršavao se u Sankt Peterburgu i Moskvi, gdje je savladao suvremene metode istraživanja probave i probavljivosti hrane u tankom crijevu.
Na tom polju obranio je kandidatsku i doktorsku disertaciju, pri čemu je prvi put otkrio i istražio tzv. međustanične probave, kao i nekoliko metoda za analizu procesa hranjenja.
Član je Europske akademije za nutricionizam, Europske federacije nutricionističkih znanosti i Svjetske unije nutricionista. Pod njegovim uredništvom izašlo je preko 200 znanstvenih publikacija te više zbornika i udžbenika.
Kada je Božićni post koristan, a kada može štetiti organizmu pogledajte u razgovoru s prof.dr.Božidarom Popovim.
– Profesorice Popov, podsjetimo na karakteristike utjecaja Božićnog posta na zdravlje. Postovi nisu samo dijeta, zar ne?
– Post je malo rastegljiv termin jer postoji strogi i umjereni post kao i djelomični post. Sa stajališta naše znanosti, dugotrajna primjena strogog posta, koji je povezan s apsolutnim isključivanjem svih životinjskih namirnica iz dnevnog jelovnika, nema povoljan učinak na zdravlje.
Čak ni kršćanska vjera ne preporučuje takve dugotrajne postove, uglavnom vezane uz uskrsne i božićne blagdane nekih skupina ljudi. Mislim na djecu, adolescente, trudnice i dojilje, starije osobe iznad 60 godina, jer imaju dnevne potrebe za određenim životinjskim proteinima.
Izuzetno je važan jer upravo ovaj protein gradi sva antitijela u tijelu vezana za imunitet. Osim toga, protein iz životinjskih proizvoda također tvori sve enzime. Oni su osnova metabolizma u ljudskom tijelu, krvnih stanica, hormona.
Odnosno, da bi se izgradile sve te vrlo važne strukture s vrlo važnim funkcijama u ljudskom organizmu, treba zapravo stalno dobivati neki životinjski proizvod.
– Bi li umjereni post zadovoljio ove kriterije dobrog zdravlja koje ste naveli?
– Može se reći, budući da su tijekom umjerenog posta isključeni samo mesni proizvodi. Mlijeko i jaja se čuvaju. Takva dijeta može trajati jako dugo bez opasnosti po zdravlje. Može se primjenjivati dulje vrijeme, iako u mlijeku nedostaju mnoge važne komponente mesa.
Od namirnica životinjskog podrijetla posebno je važna, naravno, riba, koja organizmu osigurava dobro poznate omega-3 masne kiseline. Oni su povezani s imunitetom i imaju vrlo važne funkcije u ljudskom tijelu. Stoga se preporuča uravnotežena i cjelovita prehrana, posebice skupinama ljudi koje sam gore nabrojao, jer u suprotnom postoji rizik za njihovo zdravlje.
– U našim prethodnim razgovorima uvijek spominjete važnu ulogu esencijalnih 9 aminokiselina. Ima li ih samo u životinjskim proizvodima?
– Ovih 9 esencijalnih aminokiselina u uravnoteženom obliku i dovoljnoj količini nalaze se upravo u životinjskim proizvodima
Ima ih i u biljnim proizvodima, ali ih ima, s jedne strane, u manjim količinama, a s druge strane, teško su probavljivi. Općenito, celuloza u biljnim proizvodima sprječava potpunu apsorpciju proteina. A odatle, naravno, za razgradnju proteina i otpuštanje aminokiselina koje provode ovaj metabolizam.
Prof. dr. Donka Baikova: Nagli početak posta je opasan
Sukladno tome dolazi do poremećaja u radu mnogih važnih struktura u ljudskom organizmu, koje su vezane, kako sam već rekao, kako za hormonalne funkcije tako i za imunološke funkcije. Općenito, s cjelokupnim metabolizmom ljudskog organizma, počevši od stanične razine (stanični metabolizam), metabolizma tkiva i organa. Jednostavno, taj sklad u ljudskom tijelu je poremećen ako se ne unese dovoljno ovih 9 esencijalnih aminokiselina.
– Profesorice Popov, vjerojatno vas mnogi traže konzultacije i savjete o postu. Koje im preporuke dajete?
– Naravno, preporučam umjereni post, koji je čak u velikoj mjeri i koristan, jer višak mesa, posebice mesa sisavaca (crveno meso), šteti i ljudima koji ga gotovo svakodnevno konzumiraju. Poželjno je da takvo meso bude na jelovniku najviše 2 puta tjedno. U ostalom vremenu naglasak može biti na ribi, peradi, puno mliječnih proizvoda i jaja.
U tom smislu, za zdravlje je zaista korisno ako se osoba neko vrijeme ograniči u konzumiranju posebno crvenog mesa.
dr Božidar Popov
– Ovo mi daje razloga da vas pitam što bi bilo s onima koji su postili, a onda pohrlili za božićnu trpezu?
– Ovo je posebno opasno, rekao sam to više puta. Ljudi koji su postili odjednom prelaze na pečenje: bila to purica ili svinjetina za Božić ili janjetina za Uskrs.
Imajte na umu da su tijekom ovog dugog razdoblja posta enzimi koji razgrađuju proizvode uglavnom prilagođeni određenoj vrsti hrane. I odjednom se ispostavlja da tijelo prima proizvod koji se dugo nije uzimao. Ali ovaj proizvod se ne može prepoznati.
Enzimi koji su ga razgrađivali već su svedeni na minimum i ne mogu ga razgraditi. U najmanju ruku, uzrokuje gastrointestinalnu nelagodu. Odnosno, mogu se otključati neke skrivene kronične bolesti u probavnom sustavu.
To je povezano s funkcijama i jetre i žuči, koje su povezane s probavom.
Na taj način se može donekle opteretiti cijeli sustav nakon što do tada nije korišten. Osim toga, postoji rizik za kardiovaskularni sustav. Dokazano je da osobe koje nakon posta iznenada počnu konzumirati velike količine mesa negativno utječu na kardiovaskularni sustav. Jer životinjske masti, koje su za nju rizične, odjednom napadaju tijelo.
Tsvetanka Yanakieva: Post nije zdrava dijeta
– Ipak, ne može se poreći da post ima svoje pozitivne učinke…
– Ni u kojem slučaju se naša znanost ne miješa i ne negira te kršćanske blagdane koji su povezani s postom, budući da se ne radi samo o postu. Ovdje se radi o tome da je osoba stroga, disciplinirana, pokušava sebi nametnuti neka ograničenja. To je njihov smisao.
Imajte na umu da su se prije 100 godina ovi postovi mnogo više prakticirali. Velik dio ljudi – i mladih i starih, pratio je to, ali ne zaboravimo da se tada živjelo sasvim drugačije.
Tada nije bilo tog onečišćenja okoliša, a o stresu, pogotovo onom svakodnevnom, da i ne govorimo. Odnosno, uvjeti su se sada značajno promijenili.
Prije 100 godina ljudi su živjeli mnogo mirnije, više se kretali, jeli čistu hranu. Da, i tada su, uglavnom zimi, naglašavali životinjske proizvode, uzgajali domaće životinje. Ali sada se obrazac prehrane promijenio.
I osim toga, zamislite modernu osobu koja se ozbiljno bavi svojom profesijom: on praktički nema načina da konzumira čisto nemasnu hranu, da slijedi strogu dijetu.
– A što kaže vjera, vi, koliko ja znam, imate komunikaciju sa svećenstvom?
– Religija kaže da čak i ako postite tjedan dana prije praznika ili čak samo 3 dana, ipak činjenica da si namećete neka ograničenja dovoljno govori o vašoj vjeri u tradiciju. Čovjek može početi postiti, ali ako primijeti da mu ne ide, nitko ga neće tjerati da nastavi.
Kršćanska vjera ni na koji način ne obvezuje one ranjivije skupine ljudi koje sam gore spomenuo na takvu dijetu. Da, razgovarao sam s mnogim duhovnicima, profesorima u Bogosloviji, razgovarali smo s njima o toj temi. Doista, nitko ne nalaže takav post, pogotovo među ranjivim skupinama.
A nisu ni protiv ovoga, ako je čovjeku doista malo ili mnogo stalo da poštuje kršćanske tradicije, da to primijeni u kraćem razdoblju uz umjeren post.
Yana BOYADJIEVA